Spasioci su cijelu noć tragali za žrtava koje su ispod ruševina osam dana nakon najgoreg potresa u Turskoj u modernoj povijesti, ali nade da će pronaći još mnogo preživjelih u utorak su blijedile.
Sedamnaestgodišnjak Muhamed Cafer spašen je živ iz ruševina stambenog bloka u turskoj pokrajini Adijman u utorak, gotovo 198 sati nakon razornog potresa magnitude 7,8 koji je pogodio 6. veljače, objavila je televizija CNN Turk.
Na televizijskom prilogu vidjelo se kako ga spasioci nose na nosilima do kola hitne pomoći koja su ih čekala. Vidjelo se i kako Cafer miče prstima dok su ga nosili.
Nešto ranije, spasioci su izvukli dva brata iz ruševina stambenog bloka u susjednoj pokrajini Karamanmaras.
Državna novinska agencija Anadolu identificirala ih je kao 17-godišnjeg Muhameda Enesa Yeninara i njegovog brata, 21-godišnjeg Bakija Yeninara, koji je spašen nakon njega.
Obojica su prebačena u bolnicu no nije poznato u kakvom su stanju.
Na drugim mjestima u Karamanmarasu, spasioci su pokušavali doći do bake, majke i kćeri, sve iz jedne obitelji, koje su izgleda preživjele potres i naknadni udar koji je ubio više od 37.000 ljudi u Turskoj i Siriji.
Ali drugi su se pripremali za neizbježno smanjenje operacija jer su niske temperature smanjile ionako male šanse za preživljavanje.
Poljski spasioci najavili da će otići u srijedu.
U razorenom sirijskom gradu Alepu, šef humanitarne pomoći UN-a Martin Griffiths rekao je da se faza spašavanja “bliži kraju”, a fokus se prebacuje na sklonište, hranu i školovanje.
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad pristao je dopustiti dopremu više pomoći UN-a iz Turske, rekli su diplomati kasno u ponedjeljak.
Turski mediji navode da se spasioci nadaju da će pronaći preživjele na nekoliko lokacija u pokrajini Karamanmaras, Adijaman i Hataj, gdje ima znakova života ispod ruševina.
Ali u južnom gradu Antakiji, bageri su počeli rušiti teško oštećene zgrade i čistiti ruševine. Plava svjetla vozila hitne pomoći osvijetlila su polumračne ulice u kojima još nije bilo struje, a miris dima ispunjavao je zrak.
Stotine ljudi svakodnevno napuštaju grad, a oni koji ostaju okupljaju se oko vatre na uglovima ulica i u parkovima te spavaju u šatorima ili automobilima.
Dok su radili cijelu noć, spasioci su povremeno pozivali na tišinu dok su osluškivali ima li ikakvih zvukova života ispod ruševina.
U Karamanmarasu spasioci su rekli da su ostvarili kontakt s bakom, majkom i bebom zarobljenima u sobi u ostacima trokatnice. Spasioci su kopali novi tunel kako bi došli do njih, nakon što su u prvom naišli na nepremostive zapreke, a ljudski je lanac formiran da se odnosi šuta u kantama.
“Imam jak osjećaj da ćemo doći do njih”, rekao je Burcu Baldauf, voditelj turskog dobrovoljnog zdravstvenog tima. “To je već čudo. Nakon sedam dana oni su tamo bez vode, bez hrane i u dobrom su stanju.”
Broj žrtava u Turskoj sada premašuje 31.643 poginulih u potresu 1939. godine, priopćila je u ponedjeljak Uprava za katastrofe i hitne slučajeve, što ga čini najgorim potresom u modernoj povijesti Turske.
Ukupan broj poginulih u Siriji, zemlji razorenoj više od desetljeća građanskim ratom, dosegnuo je 5.714, uključujući i one koji su poginuli u pobunjeničkoj enklavi i one u područjima pod kontrolom vlade.
To je šesta najsmrtonosnija prirodna katastrofa u ovom stoljeću, iza potresa 2005. koji je ubio najmanje 73.000 ljudi u Pakistanu.
Turska se suočava sa štetom od čak 84 milijarde dolara, objavila je turska poslovna grupa.
Turski ministar graditeljstva Murat Kurum rekao je da se oko 42.000 zgrada ili srušilo, bilo ih je hitno potrebno srušiti, ili su teško oštećene u 10 gradova.
Deseci stanovnika i pripadnika preopterećenih hitnih službi koji su razgovarali s Reutersom žalili su se na manjak vode, hrane, lijekova, vreća za mrtve i dizalica u zoni katastrofe u prvim danima nakon potresa, a mnogi su kritizirali spori odgovor turske uprave za katastrofe i hitne slučajeve (AFAD).
Said Qudsi je doputovao u Karamanmaras iz Istanbula i sahranio svog strica, tetku i njihova dva sina, dok su njihove dvije kćeri još uvijek nestale.
“Ljudi nisu mrtvi zbog potresa, mrtvi su zbog mjera opreza koje ranije nisu poduzete”, rekao je.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan, koji se suočava s izborima zakazanim za lipanj za koje se očekuje da će biti najteži u njegova dva desetljeća na vlasti, priznao je probleme u početnoj reakciji, ali je rekao da je situacija sada pod kontrolom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!