Čak i najgori ratovi moraju završiti. Ponekad, kao 1945., jedini ishod je borba na život i smrt. Ipak, u većini slučajeva ratovi završavaju dogovorom koji nikoga u potpunosti ne usrećuje, ali barem donosi kraj krvoprolića.
Često, čak i nakon najgorih sukoba, dvije strane polako povrate svoje stare, manje neprijateljske odnose.
Uz malo sreće, možda gledamo početak tog procesa između Ukrajine i Rusije, piše BBC.
Ogorčenje, ponajviše na ukrajinskoj strani, trajat će desetljećima. Ali obje strane žele i trebaju mir. Ukrajina jer su njeni gradovi teško oštećeni, a Rusija jer je već, prema riječima ukrajinskog predsjednika, žrtvovala više ljudi i materijala nego što je to bio slučaj u dva krvava sukoba u Čečeniji – iako je to nemoguće provjeriti.
Ali nitko neće dobrovoljno potpisati sporazum o miru koji bi mogao dovesti do njegove propasti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin sada traži način kako spasiti vlastiti obraz. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već je pokazao zavidne diplomatske vještine i očito je spreman reći i učiniti sve što je prihvatljivo njemu samom i građanima Ukrajine da bi skinuo Rusiju s ukrajinskog vrata.
Za njega je jedan cilj najvažniji – da osigura da Ukrajina iz ovog stravičnog iskustva iziđe kao ujedinjena, neovisna zemlja, a ne ruska provincija, u što je Putin mislio da će je uspjeti pretvoriti.
Za predsjednika Rusije, Vladimira Putina, sada je najbitnije da može proglasiti pobjedu. Bez obzira na to što će svi u njegovoj administraciji jasno znati da je Rusija u ovoj nepotrebnoj invaziji dobila po nosu. Bez obzira na to što će nekih 20 posto Rusa koji su svjesni onoga što se zaista događa u svijetu znati da je Putin sve uložio u fantaziju koju je sam izmislio – i izgubio.
vezane vijesti
Borba će biti za potporu ostatka populacije koji, čini se, bespogovorno vjeruje onome što čuje na državnoj televiziji – čak i kada na toj istoj televiziji vide nešto poput nevjerojatne hrabrosti urednice Marine Ovsjanikovne s plakatom na kojemu piše da je sve što čuju propaganda.
Dakle, kako će se Putin izvući iz ovog katastrofalnog rata i zadržati ugled u većem dijelu Rusije?
Prvo mora doći do obećanja, možda čak i upisanog u ukrajinski ustav, da Ukrajina nema namjeru pridružiti se NATO savezu u dogledno vrijeme. Predsjednik Zelenski već je za to pripremio teren tražeći od NATO-a nešto što savez ne može prihvatiti (zonu zabrane letova iznad Ukrajine), a potom kritizirajući NATO jer ga je razočarao. Na kraju je naglas mozgao vrijedi li se NATO-u pridružiti ako se savez ovako ponaša.
Ne postoji puno bolje političko pozicioniranje od tog. NATO bude okrivljen, s čim se savez lako može nositi, a Ukrajina dobije slobodu ponašati se kako želi.
Ali, taj dio je jednostavan. Bit će mnogo teže riješiti problem ambicije Zelenskog i Ukrajine za pridruživanjem Europskoj uniji. Rusiji je ta ideja podjednako mrska kao i ona o NATO-u, ali nije ni taj problem nerješiv. Najteže od svega za Ukrajinu bit će tolerirati rusku krađu njenog teritorija, što potpuno krši međunarodni sporazum koji je Rusija potpisala, a kojim se obvezala štititi granice Ukrajine.
Gubitak Krima iz 2014. nešto je na što će Ukrajina možda biti prisiljena pristati, na neki način, a Rusija očito želi zadržati i one dijelove istočne Ukrajine koji su već ionako pod ruskom kontrolom, a možda će htjeti i više.
Staljin je 1939. napao Finsku koja je jednom davno bila dio ruskog Carstva. Bio je siguran da će njegove trupe uspjeti prodrijeti u zemlju bez problema – jednako kao što je Putin mislio za vlastite trupe u Ukrajini 2022. Staljinovi generali, u strahu za goli život, uvjeravali su ga da je u pravu. Naravno, nije bio.
Zimski rat oduljio se u 1940., Sovjetska armija je ponižena, a Finska je osjetila opravdani nacionalni ponos jer se uspješno oduprla supersili. Izgubila je nešto teritorija jer autokrati poput Staljina i Putina moraju iz takvih scenarija izići s pobjedničkim gardom. Ali Finska je zadržala ono najvažnije i možda neuništivo: Svoju punu neovisnost kao slobodne nacije koja ima vlastitu sudbinu u svojim rukama.
Kako danas stvari stoje, Ukrajina – koja je odbila toliko ruskih napada i postigla da Putinove snage izgledaju slabo i beskorisno – morala bi moći zadržati isto. Osim ako Putinova vojska uspije osvojiti Kijev i velike dijelove ukrajinskog teritorija, Ukrajina će preživjeti kao neovisna država, baš kao i Finska 1940.
Gubitak Krima i teritorija na istoku bit će za Ukrajinu gorak, nezakonit i nadasve nepravedan. Ali, Vladimir Putin će, ako želi pobijediti, morati početi koristiti mnogo ozbiljnije oružje nego što je bio slučaj do sada. Situacija je u trećem tjednu rata takva da nitko ne može istinski sumnjati tko će biti pravi pobjednik ovog rata.
Tijek događaja u Ukrajini iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare