Na svečanom banketu povodom proslave osnutka Narodne Republike, Xi Jinping je iskoristio obraćanje kako bi naglasio odlučnost da postigne "potpuno ponovno ujedinjenje domovine".
“Nitko ne može zaustaviti marš povijesti”
“To je nepovratan trend, uzrok pravednosti i zajednička težnja ljudi. Nitko ne može zaustaviti marš povijesti”, rekao je tisućama prisutnih u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, piše državna agencija Xinhua, a prenosi CNN.
Kineska vladajuća Komunistička partija smatra Tajvan svojim teritorijem, unatoč tome što ga nikada nije kontrolirala, i obećala je da će se “ponovno ujediniti” sa samoupravnom demokracijom, ako bude potrebno i silom.
Ali mnogi ljudi na otoku smatraju sebe punokrvnim Tajvancima i nemaju nikakve želje biti dijelom komunističke Kine.
Odvojene vlade od 1949.
Dvjema stranama vladaju odvojene vlade od 1949., nakon završetka kineskog građanskog rata. Komunisti su preuzeli vlast u Pekingu i osnovali Narodnu Republiku Kinu 1. listopada 1949., dok su poraženi nacionalisti pobjegli u Tajvan, preselivši sjedište Republike Kine s kopna u Taipei koji je i danas glavni grad te države.
Više kineskih čelnika obećali su jednog dana preuzeti kontrolu nad Tajvanom, ali Xi, najasertivniji kineski čelnik u desetljećima, pojačao je retoriku i agresiju usmjerenu protiv demokratskog otoka – potičući napetost preko tjesnaca i izazivajući zabrinutost za vojni sukob.
“Tajvan je sveti teritorij Kine. Krv je gušća od vode, a ljudi s obje strane tjesnaca povezani su krvlju”, rekao je Xi na banketu na kojem je bilo više od 3000 ljudi, uključujući dužnosnike, umirovljene stranačke čelnike i strane dostojanstvenike.
Također je pozvao na dublju gospodarsku i kulturnu razmjenu preko Tajvanskog tjesnaca i promicanje “duhovne harmonije sunarodnjaka s obje strane”.
Neovisnost nazvao separatističkim aktivnostima
“(Moramo) se odlučno suprotstaviti separatističkim aktivnostima ‘neovisnosti Tajvana'”, rekao je Xi.
Peking je tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea označio “opasnim separatistom”, a napetosti su porasle od Laijeve inauguracije u svibnju, tijekom koje je on pozvao Kinu da prestane sa zastrašivanjem Tajvana.
Tajvanski dužnosnici kažu da je Peking posljednjih mjeseci intenzivirao vojne aktivnosti oko otoka, uključujući vježbe u svibnju za koje je kineska vojska rekla da su osmišljene kako bi testirale svoju sposobnost “preuzimanja vlasti” nad otokom.
U nedjelju je tajvansko ministarstvo obrane priopćilo da je u pripravnosti nakon što je otkrilo “višestruke valove” ispaljivanja projektila duboko u unutrašnjosti Kine.
Projektile su ispalile raketne snage Kineske narodnooslobodilačke vojske u unutarnjim regijama Mongolije, Gansua, Qinghaija i Xinjianga, navodi se u priopćenju ministarstva, dodajući da su snage protuzračne obrane Tajvana “održale visoku razinu opreza.”
Tajvan kao izvor prijepora Kine i SAD-a
Kontroverzna izjava dolazi samo nekoliko dana nakon što je Kina ispalila interkontinentalni balistički projektil na Tihi ocean prvi put u 44 godine, u rijetkom javnom testu za koji su analitičari rekli da je trebao poslati poruku Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima usred pojačanih regionalnih napetosti.
Pitanje Tajvana postalo je glavna točka prijepora između Kine i SAD-a, koji održava bliske, ali neformalne odnose s Taipeijem i prema zakonu je dužan opskrbljivati otok oružjem za svoju obranu.
U nedjelju je američki predsjednik Joe Biden odobrio dodatnih 567 milijuna dolara vojne potpore Tajvanu u najvećem paketu pomoći koji je Amerika dodijelila otoku.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!