U Hrvatskoj teče rok koji je Ustavni sud zadao Saboru - nakon više od 10 godina prigovaranja rekao je da je dosta i da će 1. listopada ukinuti Zakon o izbornim jedinicama u slučaju da se ne poprave neke stvari. A ključna stvar koja se treba popraviti proizlazi iz činjenice da država raspolaže nevjerojatno različitim podacima u različitim bazama pa dolazimo do nevjerojatnih situacija poput one da u nekim županijama ima više glasača, odnosno punoljetnih građana, nego što ima ukupno stanovnika. U stvarnosti to nije moguće, u hrvatskim bazama podataka jest. Po popisu stanovništva iz 2021. imamo 3.213.616 odraslih stanovnika, a prema registru birača iz iste godine 3.660.413 birača. Odnosno, 445.797 birača više nego punoljetnih osoba. Jedan od načina na koji se ozbiljne države nose s izazovima različitih baza podataka je registar stanovništva. O tome što je to, bi li i koje probleme u Hrvatskoj mogao riješiti, u Newsroomu je govorio Marko Krištov, bivši šef Državnog zavoda za statistiku (DZS).

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.