Iako je tri puta bio predložen u Saboru, Hrvatska je izbjegla donošenje zakona o lustraciji. Možda i u tome treba tražiti razlog zašto lustracija, s dolaskom Domoljubne koalicije, sve glasnije odzvanja u javnom prostoru. Takvo su zakonsko rješenje, uostalom, najavljivali još iz opozicije, piše Večernji list.

Nije lov na vještice

No potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko prema lustraciji se i danas određuje pozitivno. “Lustracija nije lov na pojedine ljude, nego promjena društvene klime i zauzimanje za istinu, naša je odluka da ne želimo imati posla s vrijednostima prije 90-ih godina”, kazao je prije neki dan u gorljivu obraćanju Imoćanima.

Istodobno, ministar vanjskih poslova Miro Kovač ovih se dana u Njemačkoj susreo s Rolandom Jahnom, šefom Ureda vlade za upravljanje dokumentacijom bivše istočnonjemačke tajne policije Stasi te najavio da će i hrvatske institucije biti uključene u europski projekt. – Mi u Hrvatskoj moramo voditi otvoreni dijalog o prošlosti – rekao je Kovač.

Imamo važnijih tema

No, disonantni tonovi čuju se iz Mosta. – Nemamo ništa protiv da saslušamo prijedlog partnera, ali u ovom trenutku mislim da su za građane važnije teme gospodarski razvoj, smanjenje javnog duga i poticanje poduzetništva – prenio je službeni stav Mosta zastupnik Miroslav Šimić, a potom dodao i svoj osobni. – Meni je dosta bavljenja prošlošću – kazao je. Dok ne zaživi, lustracija zasad ostaje tek još jedna platforma za produbljivanje sve većeg jaza između koalicijskih partnera, ali i ideoloških podjela u ionako polariziranom društvu.