U Hrvatskoj je prvi put objavljeno istraživanje koje ispituje odnos između Vlade RH i novinara koji prate rad Vlade. U istraživanju je sudjelovalo 27 novinara iz 18 medija, koji su pratili rad Vlade Zorana Milanovića te općenito sektor politike od 2000. godine.
Press insights istraživanje koje su pokrenuli studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Visoke škole Edward Bernays, Marko Božac i Maro Alavanja, godišnje ispituje odnos novinara, medija i Vlade. O rezultatima smo detaljnije pisali OVDJE, a u srijedu smo u Novom danu ugostili Alavanju.
VEZANE VIJESTI
“Krenulo je kao ideja kolege i mene za diplomski rad, htjeli smo ispitati i usporediti razinu komunikacije u različitim vladama. Zoran Milanović je dobio najveću ocjenu, iako svaki treći novinar kaže da kao osoba nije naklonjen medijima, nakon toga Jadranka Kosor, Sanader pa Račan.”
“Suradnja s novinarima od strane Vlade je puno bitnija, nedostajala je jasna komunikacijska strategija”, rekao je o većem dijelu komunikacije bivše Vlade, za koju su uočili da je puno bolje komunicirala zadnjih godinu dana mandata.
“Da su tako komunicirali sve četiri godine, bilo bi puno bolje, dakle – fali to strateško promišljanje u komunikaciji.”
Gotovo 60 posto novinara tvrdi da je Vlada Zorana Milanovića u 2015. godini bila puno otvorenija prema medijima, i to se može dovesti u korelaciju s izbornom kampanjom, jer se tada želi ostaviti puno bolji imidž u javnosti, objašnjava Alavanja.
O dosadašnjoj komunikaciji nove Vlade kaže da se, iako je još rano zaključivati, nisu dobro snašli prvih mjesec dana.
“Ne postoji jasna komunikacijska vizija i strategija, nema interne koordinacije MOST-a i Domoljubne koalicije pri objavljivanju velikih odluka. Nisu zapravo toliko čvrsti kako bi htjeli izgledati u javnosti. U zadnje vrijeme se vidi da su pozvali ‘nekoga sa strane’ i da im je jasno da moraju proaktivnije komunicirati”, kaže Alavanja.
Prve afere Vlade: Od prijetnji tužbama do isprika
Za primjer je naveo afere s Crnojom i Hasanbegovićem, oko kojih se u početku slalo poruke prijetnje tužbama, a medije optuživalo za hajku, da bi se zatim ton snizio.
“Hasanbegović je tek nakon pet dana objavio stavove i pokušao se ispričati, što nije dovoljno ažurno od strane vladajuće koalicije”, kaže Alavanja. Ideju za istaživanje dobili su kroz Politico, američki časopis koji prati politička zbivanja, i koji je ispitivao mandat Baracka Obame.
“Odlučili smo malo promijeniti koncept, a na kraju zaključili da se još nije provodilo u Hrvatskoj na taj način, pa smo s tim izašli.”
Bilo je, kaže, pozitivnih reakcija, odlučili su proširiti djelokrug, i svake godine napraviti nešto slično.
Što se tiče društvenih mreža, Vlada RH je s tim krenula 2011., kada je trend postavio Milanović.
“I oni su dvije ili tri nagrade dobili za otvorenost u komuniciranju s građanima, tako da je to jedan od pozitivnih trendova. S druge strane postoji trend koji mi se ne sviđa, a to je da su neki počeli Facebook koristiti za odgovaranje na pitanja, što je selektivno, i to nije dovoljno otvoreno prema javnosti”, upozorava Alavanja.
Rekao je da su društvene mreže definitivno postale kanal službene komunikacije političara, ali da se na njima i prepiru, što je neprikladno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
Pogledajte cijeli intervju:
