Gost Novog dana u četvrtak je bio bivši SDP-ov ministar MUP-a Šime Lučin.

Na pitanje o Milijanu Brkiću kao kandidatu za ministra branitelja, koje je otvorilo i pitanje iz njegova mandata, Lučin kaže da nisu nikad imali osobni odnos.

“Treba se prisjetiti tih 2000-ih godina. Ljudi se sjećaju splitske Rive, i bijega Ante Gotovine, prosvjeda u Gospiću… To je situacija kada se Vlada odlučila postati europska zemlja i ispuniti svoje obaveze, a na neki način zatvoriti jednu stranicu hrvatske povijesti. Kad je riječ o MUP-u, treba imati na umu da su većina djelatnika bili specijalci koji su bili sudionici Domovinskog rata. Znali smo da bi moglo doći do odbijanja poslušnosti dobivenih zadataka od strane dijela specijalaca. Posao koji se tada vodio od strane specijalaca naišao je na bitno manje neposluha nego što bi se na cjelokupnu atmosferu u Hrvatskoj očekivalo”, prisjeća se Lučin.

“Vjerovao sam da ćemo imati i više problema, no profesionalni kodeks je pobijedio.”

“Kod Brkića je stvar bila jednostavna. Dobio je zadaću šefa policije da se poduzmu određene mjere da se spriječe neki prosvjedi koji su se dešavali vezano za odnose Vlade prema problemu Haaga, ratnih zločina itd. Brkić je odbio zapovijed, suspendiran je i otišao je iz MUP-a. Iako je odbio, zadaća je izvršena. To je bio njegov osobni stav, on je birajući između profesionalnog stava i onog osobnog prema kolegama iz rata, odabrao kolege”, kaže Lučin.

Rekao je i da Brkić zastupa koncept da bi ministar unutarnjih poslova trebao biti prvi policajac.

“No, upravo mora biti obrnuto – to su politička mjesta, i moraju doći političari, a kada je riječ o policiji, onda moraju doći profesionalci.”

Lučin je rekao da su se još 2001. zakonski izborili da se odvoji funkcija ministra unutarnjih poslova od ravnatelja policije.

“Očito Brkić misli da bi ministar unutarnjih poslova trebao biti čovjek koji bi trebao rukovoditi policijom.”

Pritisak na ministra Orepića je nedopustiv, smatra Lučim, i kaže da je to očito uplitanje politike u represivni sustav, što može biti jako opasno, “jer bi nas to moglo vratiti u vremena 90-ih gdje se neki postupci pokrenu prema nalogu.”

Povratkom HDZ-a, odnosno ovog krila HDZ-a na vlast, probudile su se valjda nade kod nekih da bi se mogli izboriti za neku bolju i drugačiju povijest, kaže Lučin.

‘Što se tiče lustracije, ja nemam ništa osobno protiv nje’, rekao je bivši ministar.

“Ali mislim da je ona danas nemoguća, a pogotovo nakon 25 godina ići u još jedan ozbiljni ‘posao’, mislim da bi to još do kraja podijelilo društvo. Hrvatsko društvo nikad nije bilo ovoliko podijeljeno kako je danas, jer glavni akteri na političkoj sceni funkcioniraju na način “ili mi, ili vi”. Samo se lijepe etikete bez argumenata.”

“Zamislite da sad, kad smo se ponovno ukopali u ustaške i partizanske rovove, idemo na lustraciju. To bi izazvalo još veće podjele i potonuli bismo još dublje nego danas”, kaže Lučin.

“U RH imate Vladu koja ne vlada, Vladu u kojoj se samo dio bavi političkim pitanjima, neki gospodarstvom, a zapravo se ništa ne događa”, zaključio je.

Na pitanje kome odgovara ministar unutarnjih poslova, Lučin kaže da odgovara potpredsjedniku u Vladi koji je zadužen za to, no ne na način “čistke” kako to govori Karamarko.

“Kad oni jedni drugima šalju poruke preko medija, možete misliti kako to funkcionira u Vladi. To je suluda situacija koja nas vodi u kaos”, smatra Lučin i dodaje da bez obzira na to što se MOST trudi da ne ispadne da je riječ o koaliciji, ovo jest koalicija.

“No, svatko vodi svoju politiku.”

Karamarko i Brkić znaju kolika je moć imati MUP.

“MUP nije izoliran sustav u društvu, ali zadnjih 15 godina nije bilo velikih kadrovskih pretumbacija kada je riječ o MUP-u. Uvijek su čelni ljudi bili oni koji su bili u ministarstvu, a vi sada nemate čovjeka izvan sustava, u moje vrijeme je to bio jedino Ranko Ostojić.”

“Što se tiče priče oko Brkića i kako će se specijalci ponašati oko potrage za bjeguncima, pokazalo se da je razvijena profesionalna svijest kod njih, i policija je najorganiziraniji dio državne uprave. Ne plašim se za funkcioniranje policije, nego se plašim ako bude različitih upada u ministarstvo.”

Kaže da se boji jedino hoće li politika sa strane inzistirati da se neke stvari rade ili ne rade.

“I policija i tajne službe imaju mogućnost da vam ograniče ljudska prava, i tu je kontrola jako važna. Mi smo ranije shvatili da civilnim društvima treba dati više ovlasti. Prije svega, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigunost treba ovlasti istražnog povjerenstva, tako da mogu razgovarati i pitati”, kaže Lučin.

Policijska akademija: Jedan mentor – isti diplomski radovi

Na pitanje o policijskoj akademiji, i kako je moguće da jedan mentor ima 18 istih diplomskih radova, Lučin kaže da je to jer je akademija u policijskom sustavu.

“Neke stvari se toleriraju. 2003. potpisan je sporazum gdje je akademija trebala biti involvirana u sveučilišni sustav, i žao mi je što Sanader nije tu priču nastavio. Nažalost, projekt nije nastavljen, a proteklih godina vrijedila je priča da je akademija “staza slonova u MUP-u“. To znači da kad netko napravi glupost, a ne može dobiti otkaz, onda ga se makne iz policijskog sustava i pošalje ga se na akademiju.”

Što se tiče vojske na granici, Lučin podsjeća na schengenski princip da na granici ne smije biti vojske, nego samo policije.

“Mislim da to nije dobro rješenje i da nije nužno. Nadam se da, ako se usvoji takav Zakon, da neće biti potrebe da bude konzumiran”, zaključio je Lučin.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.