Gošća Novog dana bila je Mostova saborska zastupnica Ines Strenja Linić. S Tihomirom Ladišićem razgovarala je o reformi zdravstvenog sustava, sigurnosnoj situaciji u državi i suradnji Mosta i Domoljubne koalicije.

Najavljeno je poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja. Je li to zapisano u Mostovom programu reformi?

Jedna od vrlo bitnih teza koje smo postavili kao dio zdravstvene reforme je stabilizacija financijskog sustava. Ta odluka nije bila jednostavna, ali je jedina moguća ako želimo zadržati sustav u kojem ćemo imati solidarnost, a to je princip zdravi prema bolesnima i bogati prema isromašnima. Jako malo se govori o ljudima koji su oslobođeni plaćanja dopunskog osiguranja. Siromašni građani i kompletne grupacije sve djece do 18 godina, redoviti studenti, svi oboljeli od malignih bolesti, psihijatrijski  bolesnici… Kako bismo zadržali taj sustav morali smo ići i s ovim povećanjem. To znači da neće biti participacija.

Morate znati da danas imate oboljele od malignih bolesti koji mjesečno troše tisuće kuna i ne plaćaju dopunsko osiguranje. To znači da jedan dio građana podnosi taj teret. 19 kuna je puno, ali s tim dobivate zadržavanje postojećeg zdravstvenog sustava.

Je li povećanje cijena bilo zapisano u reformama?

Vi ne možete napisati nešto ako imate načelne mjere na papiru. To znači i reforma Hitne pomoći na kojoj će se uštedjeti 300 milijuna kuna. Mi imamo dobar sustav u kojem se svi mogu liječiti po svjetskim smjernicama. To je bitno. Medicina nije besplatna i ona košta, a da bi išla u korak sa svjetskim trendnovima mora se preraspodijeliti. 19 kuna je minimum da se sustav uredi i da budemo solidarni prema onima koji su bolesni.

Zagovarate li tržište na dijelu zdravstvenih usluga i koju vi vrstu osiguranja koristite i koliko ga plaćate?

Ja sam kao branitelj oslobođena plaćanja police dopunskog zdravstvenog osiguranja, ali to je polica HZZO-a. HZZO ispunava sve što je moguće. To je osiguranje koje omogućuje sve u odnosu na privatne osiguravatelje. Treba znati da ćete kod njih platiti policu jeftinije, ali će osobe starije od 60 ili rizično bolesni plaćati i do 150 kuna. Mi to ne želimo i to ne može postojati unutar našeg sustava u kojem postoji HZZO.

Morate znati da privatne osiguravajuće kuće su ušle u sustave tipa HEP-a i Ministarstva obranei sklopile police s tisućama ljudi koje su s ‘dumpnig’ cijenama. Treba razmislliti da se državni službenici moraju zadržati unutar HZZO-a jer oni vrlo malo troše.

Podupirete li smjenu svih ravnatelja bolnica u Hrvatskoj?

To je interesantno pitanja jer kad znate da su u trenutku početka sanacija birani ravnatelji bez  životopisa i plana… Jako se puno priča o tome, ali sanacije su trebale biti gotove za godinu dana i trebalo se pratiti rezultat tih sanacija. Sanacije nisu uspjele. Kada gledate sve bolnice u RH sve zdravstvene ustanove su u manjku.

Sanacije prestaju. Kako će poslovati bolnica u Gospiću i Slavonskom Brodu ako i ova u Rijeci ne posluje dobro?

Ja sam htjela reći da ova bolnica u Rijeci, nakon promjene menadžmenta je uspjela poslovati pozitivno. Smatram da je bez obzira na sve važno kako će se ponašati upravljačka strukutra. Ravnatelji se moraju birati na javnom natječaju. Mora dati plan i svaka bolnica može poslovati pozitivno. Manje bolnice koje će biti vraćene županijama su i prije bile u županijama. Mi smo ih sanirali, a one su opet bile u minusu.

Imate danas bolnice s vrhunskim uređajima na kojima nema tko raditi. Sve to je neracionalnost sustava. Moramo drugačije razmišljati. Krećemo s reformom Hitne kako bismo od jeseni krenuli s reformom bolničkog sustava. Neke bolnice ne mogu ostati u sadašnjem sastavu već se moraju grupirati jer ni liječnika zapravo nema. U zadnje 2 godine 350 liječnika je otišlo. To je cijela jedna  bolnica u Osijeku. Odlaze mladi ljudi koji su trebali voditi ovaj sustav. Vjerujte nije sve zbog plaće nego su bili frustrirani na nepravedan način raspodjele, netransparentno napredovanje, neplaćene  prekovremene sate.

Treba li naplaćivati hitni prijem u bolnicama?

Hitni prijem se neće naplaćivati osim za preglede koj nisu bili hitni. Znamo koliko ljudi dolazi u hitnu i koji je profil pacijenata. Svi će dobiti hitnu pomoć. Oni koji nisu hitni će to moći dobiti u bolnici ali za to morati platiti. Raditi će se samo trijaža u bolnici. 350 medicinskih sestara koje su prvostupnici će učiniti trijažu koja je jednostavna, a potpisat će ju liječnik. Ako je pacijent peta kategorija moći će ostati čekati 10 sati za dva šava.

Je li o ovim potezom raspravljalo nekoj tijelo Mosta i Domoljubne koalicije?

Što se tiče svih poteza mi smo kao Most i Domoljubna koalicija imali plan što bi u zdravstvu učinili. Program se zajednički napisao. Za sve reforme koje će se dogodoti oformljeno je 5 skupina u kojima su nepolitički stručnjaci. To je proces koji još traje. Predsjednik te radne skupine za hitnu pomoć je čovjek docent Hauser koji ima iskustva na tom području. Tu su i liječnici iz karlovca, Zadra, Zagreba i koji rade i znaju kako reformirati hitni medicinski sustav, a tako je i za bolnički sustav. Radne skupine su učinjene od eminentnih stručnjaka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.