Do srijede, 25. svibnja, u 10 sati ministar znanosti, obrazovanja i sporta treba odgovoriti na zahtjeve Borisa Jokića i stručne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme.
Oni su u ponedjeljak na konferenciji za medije tražili da ministar kaže hoće li se i kada ići u cjelovitu kurikularnu reformu te da se očituje o zaključcima saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. O tome su u emisiji Otvoreno raspravljali Boris Jokić, Momir Karin, Gordana Rusak i Sabina Glasovac.
Momir Karin, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Predraga Šustara na početku emisije demantirao je da se odustalo od kurikularne reforme. ‘Ne znam odakle to novinarima. Nitko nijednom riječju nije rekao da će u srijedu refoma biti prekinuta. Kurikularna reforma ide dalje, nadam se s istom ekipom – kako bi na dobrobit naše djece i budućnosti Hrvatske donijeli kvalitetan dokument’, kazao je Karin.
Boris Jokić potvrdio je da se sastao s ministrom Šustarom i Gordanom Rusak. Razgovarali smo o situaciji. Ne vidim ništa senzacionalno u tome. Kaže da je sve nepotrebno ušlo u politikansku sferu, a radi se o osobnoj stvari svakog roditelja i djeteta. ‘Ne treba više deklarativna, nego stvarna podrška ovome projektu’, rekao je Jokić.
‘To je politički pritisak i to je jasno kao dan’, rekao je Boris Jokić. ‘Oni znaju da struka treba uvijek biti iznad politike, a da su ljudi ispred dokumenata i jači od politike. Političke stranke doživljavaju kurikularnu reformu kao lopticu kojom se nabacuju’, smatra Jokić. Dodao je kako je kurikularnoj reformi potrebna bolja operativna podrška. Jokić se nada da će se kurikularna reforma nastaviti dalje, a njegova radna skupina dat će podršku.
Prijedlog o širenju radne skupine za 10 članova Gordana Rusak objasnila je praćenjem pulsa javnosti. ‘Nije bila intencija odbora da predlažemo ljude. Na temelju rasprave i svih mogućih mailova i zamolbi došli smo do zaključka da u nekim područjima postoje problemi’. Kao najveću zamjerku istaknula je tzv. STEM područje.
Jedna je mogućnost da sve ostane kako jest, što je zatražio Jokić, a druga je mogućnost da se stvori nadpovjerenstvo koje će biti nadređeno radnoj skupini, pojasnila je Rusak. Ona je osobno protiv te druge opcije.
Rusak se ne slaže s prijedlogom u kurikularnoj reformi da učenici 3. i 4. razreda srednje škole mogu birati predmete. ‘Što bi opet značilo da ćemo za nekih deset, petnaest godina imati inflaciju sociologa, filozofa, humanista, a što će biti s tehničkim zanimanjima? Tko će birati teže predmete, ako može proći s lakšima?’, zapitala se Rusak.
Jokić joj je odgovorio da bi se time dalo učenicima da dublje ulaze u module koji ih zanimaju i koje namjeravaju studirati kasnije.
Rusak je spomenula da je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti također nezadovoljna radnom skupinom i nedostatkom stručnjaka iz prirodnih znanosti. Jokić joj je odgovorio da se danas neposredno prije konferencije za novinare čuo s akademikom Zvonkom Kusićem koji mu je rekao da ne odustaje od reforme. Jokić je dodao da HAZU nije zauzela službeni stav u pogledu kurikularne reforme. Otkrio je kako je Vladimir Paar vjerojatno taj nezadovoljni akademik na kojeg se Rusak poziva.
