Goran Aleksić iz Udruge Franak putem Facebooka u četvrtak je reagirao na tužbu UniCredita protiv Hrvatske zbog konverzije kredita u 'švicarcima', poručivši da je "vrijeme da država pokaže zube nepoštenim i nesavjesnim poslovnim subjektima - 'našim' bankama i njihovim 'majkama'".

“Vrijeme je da država pokaže zube nepoštenim i nesavjesnim poslovnim subjektima – ‘našim’ bankama i njihovim ‘majkama’ koje su tijekom naplate CHF anuiteta na tečaju zaradile cca. 5,5 milijardi kuna, koje je država konverzijom vratila dužnicima kroz smanjenje glavnica, a sada tih 5,5 milijardi kuna banke majke hoće natrag + milijardu kuna preplate – a kažu da se radi o 8 milijardi – više bog dragi ne zna koliko love banke traže, a vlast ni o čemu ne obavještava javnost – tko je tu lud… A i dalje banke primjenjuju nezakonite kamatne stope na temelju nezakonitih kamatnih parametara”, napisao je Aleksić, koji je na posljednjim parlamentarnim izborima osvojio mandat u novom sazivu Hrvatskog sabora s inicijativom Uvijek frankeri, u koaliciji sa Živim zidom.

Poručio je i da “nema odustajanja od konačnog ukidanja nezakonita poslovanja banaka!”.

 Vijest o podizanju tužbe putem Facebooka je prenijela i sama Udruga Franak, uz komentar da “mnogima nije jasno da borba i dalje traje”,

Tehnički ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač potvrdio je u četvrtak pisanje Jutarnjeg lista da je stigla prva tužba protiv Hrvatske zbog konverzije kredita u ‘švicarcima’ te je kazao da će hrvatska strana pokušati iznaći rješenje s bankama koje bi što manje opteretilo državni proračun, ali i zaštitilo građane koji su podigli te kredite.

“Prva tužba je stigla, to je točno. Mi smo već održali i sastanak na tu temu s predsjednikom Vlade. U konzultacije je uključeno i Državno odvjetništvo, Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa, i mi ćemo prepustiti DORH-u da vodi razgovore na tu temu pred sudom gdje je ta tužba i predana”, izjavio je Kovač nakon sastanka s izaslanstvom Hrvatskog generalskog zbora, podsjetivši i da se radi se o mogućim potraživanjima od nekih 8 milijardi kuna.

“Mi ćemo pokušati iznaći rješenje koje bi što manje opteretilo hrvatski državni proračun i same hrvatske građane. Učinit ćemo sve kako bi zaštitili one koji su uzeli kredite u ‘švicarcima’. Znači interes nam je zaštititi hrvatske građane koji su se zadužili, ali želimo i jasno poručiti da je način na koji je to sve skupa prošle godine izvedeno bio populistički i nedovoljno promišljeno i sada imamo te prve tužbe i morat ćemo se dobro potruditi kako bismo umanjili štetu za hrvatski državni proračun. Ali na prvom mjestu su interesi hrvatskih građana”, istaknuo je Kovač.

Banke oprezne u izjavama oko tužbi

Kredite u ‘švicarcima’ na hrvatskom je tržištu nudilo osam banaka – Zagrebačka, Privredna, Erste, Hypo (danas Addiko bank), OTP, Volksbank (danas Sberbank), Societe Generale Splitska i Raiffeisenbank Austria.

Iz Zagrebačke banke, čiji je vlasnik talijanska grupacija UniCredit koja je, prema pisanju Jutarnjeg lista, podnijela prvu tužbu, na Hinin upit tu informaciju nisu niti potvrdili niti demantirali.

Na upit upućen svim ostalim bankama planiraju li ili su već podnijele tužbe protiv Hrvatske, do 15 sati odgovoreno je iz njih četiri.

Iz Erste & Steiermaerkische banke odgovaraju da su u potpunosti poštivali zakonske izmjene u vezi konverzije CHF kredita.

“Neovisno tome, stav Erste banke je da su navedene zakonske izmjene u suprotnosti s pravnim okvirom Republike Hrvatske i Europske unije, odnosno da se pravno utemeljeno, pravedno i održivo rješenje trebalo zasnivati na jasnim kriterijima koji bi točno precizirali kategorije klijenata koje bi njime bile obuhvaćene, kao i na pravednoj raspodjeli troška između klijenata i banaka. U skladu s time, Erste banka je s ciljem zaštite svojih interesa Ustavnom sudu RH podnijela prijedlog za ocjenom ustavnosti navedenih zakonskih izmjena. Dioničari Erste banke još krajem 2015., a potom i početkom 2016. pismom su se obratili Vladi Republike Hrvatske s ciljem mirnog/prijateljskog rješavanja ovog spora o ulaganju, pridržavajući pravo za poduzimanje daljnjih koraka i pravnih radnji u skladu s odredbama Ugovora o zaštiti ulaganja između Republike Hrvatske i Republike Austrije (Bilateral Investment Treaty – dvostrani ugovor o poticanju i zaštiti ulaganja)”, navode iz Erste banke.

Ujedno ističu da su, “iako je u ovome trenutku priprema arbitražne tužbe u tijeku, i dalje otvoreni za konstruktivan dijalog u cilju postizanja održivog rješenja”.

Iz Privredne banke Zagreb (PBZ), pak, samo je potvrđeno “da Banka zasad nije podnijela arbitražnu tužbu protiv Republike Hrvatske vezano za konverziju CHF kredita u euro kredite”.

Addiko bank (bivša Hypo-Alpe-Adria) u svom odgovoru ističe da “u skladu sa svojim pravima i zaštitom interesa Addiko Bank AG trenutno razmatra sve pravne mogućnosti koje su joj na raspolaganju”, dok su iz Raiffeisenbank Austria (RBA) prenijeli odgovor svoje matične banke, austrijske Raiffeisen Bank International AG u kojem stoji da su “lokalne banke osporile pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske ustavnost toga zakona (zakon o potrošačkom kreditiranju)”.

“Štoviše, banke su hrvatsku Vladu obavijestile o sporu kao pripremu za arbitražni postupak protiv Republike Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (eng. International Center for the Settlement of Investment Disputes) u Washingtonu, DC”, zaključuje se u odgovoru Raiffeisena.

Konverzija dovršena, koliki je trošak?

Izmjene u Zakonu o potrošačkom kreditiranju koje su omogućile konverziju kredita u ‘švicarcima’ na snagu su stupile 30. rujna prošle godine. Prema podacima koje je sredinom godine objavilo Ministarstvo financija, ugovore o kreditima vezanima uz ‘švicarce’ ukupno je imalo više od 58 tisuća dužnika, a ukupni iznos tih kredita je bio 20,9 milijardi kuna.

Većina, odnosno 94 posto dužnika, prihvatilo je konverziju, a od toga broja njih gotovo 85 posto ih je već i konvertiralo svoje kredite. Ukupno stanje kredita nakon konverzije sredinom ove godine iznosilo je 15,4 milijarde kune. Tako učinak konverzije, odnosno smanjenje glavnice, prema podacima iz Ministarstva financija, iznosi iznosi 6,6 milijardi kuna, a doda li se tome i učinak preplate i manjkova, iznos se povećava na 7,6 milijardi milijardi kuna.

Iz Udruge Franak, pak, od početka procesa konverzije tvrde da izvješća banaka o provedenim konverzijama kredita u ‘švicarcima’ pokazuju da one u konverziji nisu izgubile niti jednu kunu, već su samo vratile preplaćene i zatezne kamate dužnicima.

U toj su udruzi, naime, izračunali da je učinak konverzije manji – ako je prije konverzije stanje bilo 20,9 milijardi, a nakon konverzije 15,4 milijarde, to znači da je učinak 5,5 milijardi kuna, a ako se tome pribroji efekt preplate i manjka, onda je to ukupno 6,5 milijardi kuna, a ne 7,6 milijardi kuna. Banke će zapravo na temelju konverzije imati trošak od 5,2 milijarde kuna, jer će im se 1,3 milijarde refundirati kroz oslobođenje od poreza. Uz to, ističu i da je ukupno preplaćeno približno 3 milijarde kuna nezakonito naplaćenih kamata, a ako se tome dodaju 2 milijarde zateznih kamata, banke su prije konverzije CHF dužnicima bile dužne oko 5 milijardi kuna, što znači da banke nisu izgubile ništa, stav je Udruge Franak iznesen u više navrata.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.