Gost Dnevnika u 18 bio je Mislav Žitko s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je komentirao konzervativizam u Hrvatskoj.
Nerijetko možemo čuti da jača konzervativizam. Iz riječi ministrice Bernardice Juretić možemo zaključiti ne samo da konzervativizam ne jača, već da je preslab. Kako vi gledate na to?
VEZANE VIJESTI
Konzervativizam kakvog ga poznaje tradicija anglosaksonskih zemalja, a koji ima i ekonomsku i političku komponentu, u Hrvatskoj nije bio prisutan ili je bio na marginama. Mi smo imali kombinaciju nacionalizma i patrijarhata, i to je ono što i danas dominira u hrvatskom društvu, a to se moglo iščitati iz ovoga što je ministrica pokušala forumlirati, koliko-toliko.
Je li takav konzervativizam, kombinacija patrijarhata i naginjanje klerikalizamu, jedina vrsta konzervativizma koji mogu uspijevati u Hrvatskoj?
Pitanje je da li konzervativizam, odnosno ta kombinacija u ekonomskom i političkom smislu, a kakav je zastupao tim bivšeg predsjednika Josipovića, može naći plodno tlo u Hrvatskoj, kao u SAD-u. Na razini činjeničnog stanja, jasno je da se od početka devedeseih, odnosno kroz cijelo tranzicijsko vrijeme mi imamo kombinaciju nacionalističke ideologije i patrijarhata, koji proizvode sve ono što je ministrica nabrojala, a čemu ona ne može mu naći uzrok.
Kako objasniti da su stranke koje ističu konzervativizam u svojim programima, a radi se mahom o pravaškim strankama, pometene na izborima?
Tu treba napraviti analizu kampanje i poruka s kojima su izlazili u javnost, kao i uzeti u obzir činjenicu da je HDZ praktički dobio izgubljene izbore. Tu je više riječ o političkoj i stranačkoj dinamici, nego što taj podatak sam govori o tome do koje je mjere konzervativizam prisutan u hrvatskom društvu ili nije. Mislim da bi bilo bolje i preciznije govoriti o kompleksu nacionalizma i patrijarhata, tako jasnije možemo uočiti koje su to bazične tendencije prisutne u društvu.
Upravo je institucija s koje dolazite došla u fokus javnosti zbog protivljenja suradnji KBF-a i Filozofskog, sada i zbog sukoba s dekanom. Kritičaru su jako glasni, a osobito Željko Glasnović. Je li on, po vama, konzervativac?
Njegov diskurs je toliko vulgaran da ga zapravo nije potrebno komentirati. Ono što zabrinjava jest to što diskurs dijela akademika veoma sličan diskursu g. Glasnovića. Kad imate tako banalan pristup, koji je baziran naprosto na psovkama, onda je to teško povezati s bilo kakvom suvislom političkom ideologijom. Što se tiče FFZG-a, Filozofski je u javnosti i u javnim raspravama obilježen kao da mjesto gdje su dominantne lijeve vrijednost. No, ako pogledate bolje to je vrlo heterogen skup različitih pojedinaca, koje nipošto ne možemo locirati samo na lijevom dijelu političkog spektra. Neki od najpoznatijih desno orijentiranih komentatora dolaze upravo sa Filozofskog fakulteta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
