Zatvoreni u Ježevu: Kako Hrvatska tretira ilegalne migrante?

author
Maureen O'Hare, CNN
09. pro. 2014. 14:41
>
14:43
kutina_azil_mup
MUP | MUP

Stranci koji ilegalno uđu u Hrvatsku i budu otkriveni završavaju u tzv. detencijskom centru. Tamo čekaju na odluku o vraćanju u domovinu. A kako žive u tom Centru za strance može se samo nagađati.

[caption id="attachment_934132" align="alignnone" width="750"]

Stanje duge i neizvjesne pritvorenosti nipošto ne pospješuje njihov daljnji položaj, znamo li da tražitelji azila iz prihvatilišta u Zagrebu i Kutini imaju normalno pravo na slobodno kretanje dok je njihov slučaj u postupku

Danas u Ježevu boravi oko 40 osoba, dok ukupni kapacitet centra predviđa njih 96. Podijeljeni su u više kategorija, počevši od klasičnih deportiraca koji nisu mogli ili nisu htjeli sami napustiti Hrvatsku, a nije bilo zakonske osnove da steknu pravo na ostanak. Drugi su zatečeni u ponovljenom ilegalnom prelasku granice, i često im se tek u Ježevu utvrđuje identitet jer ne posjeduju dokumente i radije ne otkrivaju iz koje zemlje dolaze. Treća skupina odnosi se na one koji nisu zatražili azil sve do ulaska u Ježevo.

Na primjeru te skupine ljudi ogleda se najveći problem u tretmanu stranaca, ilegalnih migranata, u Hrvatskoj. Činjenica da nisu znali kako azil moraju zatražiti pri prvom kontaktu s predstavnicima vlasti, ili će im se život dodatno zakomplicirati, koštala ih je višemjesečnog čamljenja u Ježevu. Razlog je to i navodnim povremenim štrajkovima glađu u tom centru, piše DW.

Potresni prizori

Zbog svega toga hrvatski su nevladini aktivisti, pripadnici raznih udruga, pokrenuli inicijativu „No border“ usmjerenu na humani odnos prema migrantima i veću propusnost državnih granica ispred njihova očajničkog bijega. Oko 30 aktivista nedavno je prosvjedovalo pred centrom u Ježevu i demonstrirajući protiv zatvaranja stranaca. Bio je to prvi takav prosvjed u Hrvatskoj.

Neke od stranaca uspjeli su čuti preko telefonske govornice koja se nalazi u krugu centra, s ostalima su se dovikivali na engleskom kroz rešetke i bodljikavu žicu. S jedne strane dopirale su poruke potpore, s druge zahvala. Potresno je bilo vidjeti ruke koje se kroz rešetke protežu na pozdrav, zatim prema svijetu isturaju natpis „Freedom“ – sloboda.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama