Saborski Klub SDP-a po hitnom je postupku u proceduru poslao prijedlog novog zakona o minimalnoj plaći, čiji je cilj osigurati da minimalna plaća u dvije godine dosegne 50 posto iznosa prosječne bruto plaće.
Minimalna plaća nikada ne bi smjela pasti ispod 50 posto prosječne bruto plaće, poručuju u utorak iz SDP-a te navode kako je prosječna bruto plaća za prvih osam mjeseci ove godine iznosila 7.729 kuna, dok minimalna bruto plaća iznosi 3.120 kuna, što čini 40,3 posto prosječne bruto plaće.
Nakana je te stranke da minimalna plaća s 40,3 posto u 2017. naraste na 45 posto, a u 2018. na 50 posto prosječne bruto plaće.
Rast minimalca neće imati negativne, već stimulativne posljedice po gospodarstvo
U SDP-u odlučno odbacuju tvrdnje da će rast minimalne plaće imati negativne posljedice po gospodarstvo. Rastom minimalne plaće rast će raspoloživi dohodak, a time i potrošnja, što može biti stimulativno za ekonomiju, tumače u stranci. Smatraju da bi određivanje minimalne plaće išlo na ruku i poslodavcima, jer bi mogli planirati troškove rada u nadolazećoj godini. Poslodavci napokon moraju shvatiti kako je došlo vrijeme da dio svog profita prebace u radničke plaće, dodaju u SDP-u.
VEZANE VIJESTI
Sa sindikatima su, kažu, već razgovarali o svom prijedlogu i očekuju njihovu podršku, kao što očekuju i da će Vlada prihvatiti njihov zakonski prijedlog koji, uvjeravaju, jamči da cijena rada bude jedinstvena, da nemamo dopinške cijene i nelojalnu konkurenciju. Minimalna plaća je prije svega alat socijalne politike s ciljem umanjivanja siromaštva, njenom razinom radniku se omogućuje dostojanstven rad, kažu u SDP-u i naglašavaju kako se u tom pogledu uloga minimalne plaće ne ni smjela promatrati samo kroz prizmu ekonomskih posljedica.
Oko 100 ljudi radi za minimalnu plaću
Kolektivnim ugovorom do veće minimalne plaće u tekstilnoj, drvnoj i kožarskoj industriji
U SDP-u su svjesni da radno intenzivne grane kakve su tekstilna, drvna i kožarska industrija, ne bi mogle podnijeti takvo povećanje minimalne plaće, no kažu da za to postoji rješenje – kolektivni ugovor. I prije se kolektivnim ugovorom moglo ugovoriti da minimalna plaća bude pet posto manja, ali u dogovoru sa sindikatima, kažu u toj stranci i navode da je tek u drugoj polovici 2015. po prvi put zabilježeno kolektivno pregovaranje o mogućem umanjenju propisane visine minimalne plaće, a samo u dva kolektivna ugovora u graditeljstvu ista je ugovorena u visini od 95 posto minimalne plaće (2. 866 kuna).
U SDP-u navode da nema preciznih podataka koliko ljudi trenutno prima minimalnu plaću, procjena je da se radi o njih oko 7 posto, odnosno sto tisuća. No, napominju kako je problem što dosta poslodavaca radnika prijavljuje na minimalac, a ostalo dobiju ‘u kuverti’, pa drže da minimalnu plaću stvarno prima 55 tisuća radnika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.