Ravnatelj Hrvatskog Memorijalno dokumentacijskog Centra Domovinskog rata Ante Nazor i tadašnji oporbeni političar Antun Vujić prisjetili su se kako je teklo međunarodno priznanje Hrvatske.
Prošlo je 25 godina od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Jedan je to od najvažnijih datuma novije hrvatske povijesti, dan kada smo se upisali na kartu svijeta. Državni vrh jučer je odao počast svim poginulima, braniteljima i civilima u Domovinskom ratu te prvom hrvatskom predsjedniku dr. Tuđmanu. Obilježavanje se nastavlja i danas svečanom sjednicom Hrvatskog Sabora, a potom i prijamom u Uredu predsjednice Republike. O tome kako je tekao put do priznanja Hrvatske koje je došlo u jeku najveće agresije na zemlju, ali i o tome kako tko tumači ta zbivanja, u programu N1 Televizije komentitali su Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog Memorijalno dokumentacijskog Centra Domovinskog rata, te Antun Vujić, tadašnja oporba, kasnije ministar kulture.
VEZANE VIJESTI
“Vatikan je odigrao ogromnu ulogu u međunarodnom priznanju Hrvatske. To priznanje je samo jedan od procesa, vrhunac je kada je Hrvatska postala članicom UN-a. No, nije Vatikan prvi priznao Hrvatsku. Međusobno priznanje Hrvatske i Slovenije krenulo je od Litve i Ukrajine, prva država koja nas je priznala, a da je članica UN-a, bila je Latvija pa Island i estonija, zatim Vatikan i zamlje Europske zajednice. Hrvatska je izborila svoje međunarodno priznanje”, rekao je Nazor.
“Mi smo i prema ustavu iz 1974. godine imali pravo na samoodređenje, ali obzirom na agresivne okolnosti na terenu trebali smo se obraniti. Da se RH nije obranila, nitko nas ne bi priznao. Ako ćemo gledati ovu diplomatsku crtu, tu je glavnu ulogu igrao Papa, pa zatim njemačka diplomaciju”, dodao je.
“Moramo biti iskreni, Hrvatsku nitko nije želio. Kada pogledamo 8. lipnja 1990. i konačno razrješenje odnosa sa SFRJ. Toga dana je predsjednik Tuđman pozvaopredstavnike međunardone zajednice na večeru, nitko se nije pojavio. Tada je poslana jedna jaka poruka. Međunarodna zajednica je dala do znanja kako neće priznati jednostrane odluke niti jedne republike bivše Jugoslavije. Hrvatska je morala prihvatiti takvu inicijativu i dinamiku, obzirom na slovensku odluku. Unatoč oštrim porukama i interesu svijeta da Jugoslavija opstane, volja narodna pokazala je hrvatskom vodstvu da krene u taj proces”, naglasio je Nazor.
“Nije u pitanju samo 1971. nego i afera godinu ranije u Sloveniji. To su bili posljednji pokušaji da se očuva Jugoslavija i da se demokratizira, da se ide prema više federacije, kako se tada govorilo da federacija federira. Krenulo se u destaljinizaciju zemlje i produbljen je jaz između politike i ljudi, to je poznata hrvatska šutnja. Jugoslavija se nije mogla istovremeno reformirati da bude demokratska i da ostane jedinstvane. Kardelj je svojevremeno rekao: ‘Nismo se mi ovdje okupili zbog Jugoslavije, nego zbog socijalizma’. Kada je propao socijalizam, raspala se i Jugoslavija. Bila je puna kontradiktorna”, prisjetio se Vujić.
“Međunarodna zajednica se predugo kolebala. To priznanje je došlo nakon eskalacije nasilja, Vukovara. Države se nisu ponašale obzirom na stranke koje su tamo bile na vlasti. 25. studenog imao sam priliku biti u Njemačkoj i to je prvi put da se prvi put i eksplicitno u jednom dokumentu Socijaldemokratske stranke kaže da se treba ići u međunarodno priznanje Hrvatske. Nijemci su tu bili kompaktni, i lijevica i desnica. U inozemstvu još ima autora koji vjeruju da je priznanje Hrvatske došlo prerano”, dodao je.
Nazor je istaknuo kako je međunarodna zajednica jedan spor i trom mehanizam.
“Kada netko krene u agresiju oružanim snagama, teško je da će međunarodna zajednica odmah reagirati iako ima svu moć i snagu. Ja im mogu oprostiti Hrvatsku, ali ne mogu da su oprostiti što su dopustili prelijevanje rata na područje BiH, sa svim tim iskustvima 1991. godine. Neopisiva greška međunarodne zajednice. Kada je svijet vidjeo što se događa u RH, sigurno je pridonijelo da je i javno mnijenje pritisnulo političke subjekte”, rekao je.
Prisjetio se pisma iz Vatikana pod dojmom razaranja Vukovara i napada na Dubrovnik. ‘Mi više ne možemo gledati što se događa, mi pokrećemo postupak priznanja’, pisalo je u tom pismu.
“Za sve one koji su osjetili što je agresija, to priznanje je stiglo prekasno”, naglasio je.
“Meni je nezamislivo da danas u najnovijoj čitanci za jugoistočnu Europu za nastavnike povijesti, kojoj je pokrovitelj Europska komisija, na stranici 103 stoji kako je nedvojbeno međunarodno priznanje Hrvatske eskaliralo krizu u Jugoslaviji. Utvrditi da je priznanje dovelo do eskalacije krize u Jugoslaviji, i to nakon Vukovara, Dubrovnika, Pakraca, 150.000 razorenih domova, više tisuća ubijenih – to je ili nepoznavanje povijesti ili jedna bezobrazna politička rečenica”, upozorio je.
Pojasnio je kako je riječ o knjizi koja je izišla prošli tjedan, a urednici su i hrvatski povjesničari. Dodao je kako je prepuna faktografskih grešaka. Najavio kako će s raščlambom tog udžbenika ići i prema Vladi RH i prema Europskoj komisiji.
“Jedini iskreni saveznici Hrvatske, prva pomoć su Hrvati iz Bosne i iseljena Hrvatska”, rekao je Nazor.
“Domovinski rat je bio prvi rat na kojem su se svi Hrvati borili na istoj strani. Kada se dijelimo na one koji su više ili manje Hrvati, činimo štetu. Činjenica je da je Domovinski rat imao i protivnika. Uvijek su postojali oni koji žele držati status quo, ali oni su bili marginalni. Podsjetimo, izlaznost na referendum je bila 84 posto, a 94 posto je glasovalo za. To je jedinstven moment u povijesti hrvatskog naroda”, naglasio je Vujić.
“Vlada demokratskog jedinstva je možda nešto drugo, bila je suočena s unutarnjim previranjima. Tada smo bili bliži nečemu što je
koaliranje dviju najjačih stranaka. Tada je to bilo vjerojatnije i moguće, nego što je to danas. Podjele u društvu su nastale kasnije”, pojasnio je.
“Činjenica je da su svi željeli samostalnu Hrvatsku, ali ne na isti načiun. SDP je ima jedan pragmatičan put. Ponavljam, Hrvatsku u tom trenutku nitko ne želi. 25.01. je pušten onaj film o naoružavanju hrv. intenzivizirali su se ragovori Tuđmana i State Departmenta i Foreing Officea. State Departmant i Foreing Office su poručili: ‘Mi vas razumijemo i podržavamo, ali idući korak je jugoslavenska zajednica zbog takvog tržišta i područja…”, rekao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
