O Povjerenstvu za suočavanje s prošlošću u studiju N1 govorili su povjesničari Ante Nazor i Hrvoje Klasić.
Na početku razgovora komentirali su odbijanje sudjelovanja predstavnika Koordinacije židovskih općina u službenom obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.
Upitani su potom kako bi Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću trebalo izgledati.
“Iskreno ne znam, osim što novinari pišu o njemu, nisam čuo što bi ono trebalo raditi. Jacques Chirac je jednom rekao da se povijest ne piše zakonima, da povjesničari trebaju istraživati. Ne znam tko bi u njemu trebao sudjelovati ni kako bi trebalo izgledati, navodi Hrvoje Klasić.
“Ne mislim da političari trebaju odlučivati kako će povijest izgledati, nego bi trebali financirati istraživanja kako bismo rekonstruirali povijest. O mnogim stvarima raspravljamo temeljem emocija, a ne znanja”, kazao je Klasić, dodajući da je period ’50-ih i ’60-ih godina 20. stoljeća potpuno nepoznat kroz doktorske radove i slično.
Ante Nazor smatra da u Povjerenstvu trebaju biti i pravnici i povjesničari, prepoznati znanstvenici po pitanju 20. stoljeća, poznavatelji ne samo Drugog svjetskog nego i Domovinskog rata.
“Napadnut je čovjek, ravnatelj škole u Šibeniku, a Tvrtko Jakovina govori kao da je u pitanju Anne Frank… No nije bio u tome problem, nego u šest panoa, koji su bili dodaci toj izložbi. To je dodatak vezan za Hrvatsku. Prešućeno je da je ravnatelj je godinu dana prije organizirao predavanje o holokaustu i on ima osjećaj za holokaust. On je pozvao tu izložbu, ali je ubačeno tih šest panoa. Zašto je preskočeno vrijeme poraća, nakon ’45.? Tih šest panoa ponovno prešućuju to razdoblje, a pano vezan za Domovinski rat je bio skandalozan. Ti panoi su umetnuti bez znanja organizatora”, kazao je Nazor.
Klasić smatra da nitko ne želi živjeti u društvu u kojemu žive ljudi spremni na zločine – po jamama, Vukovaru ili bosanskim terenima.
“Nisam vidio ostale panoe, ali izjava ravnatelja je izazvala posebnu pažnju jer imamo niz nedosljednosti po pitanju gledanja na razdoblje Drugog svjetskog rata”, kaže Klasić. “1990. imali smo Tuđmana, Špegelja i Bobetka iz antifašističke borbe, ali imali smo toleriranje ulica Mile Budaka, podizanje spomenika, imenovanja po ustaškim zločincima…”, naveo je Klasić.
Usprotivio se voditelj emisije Ivan Hrstić, tvrdeći da je to stvar prošlosti, da je to bilo prije dvadeset godina, s čim se nije složio povjesničar Klasić.
“Tuđman je tolerirao, ali ne pod tim imenom. Kada su ga HOS-ovci uzeli kao svoj pozdrav 1991. godine, uzeli su ga zbog ustaškog pozdrava”, kazao je Klasić, dodajući da su se HOS-ovci “ponosili ustaškom državom i 10. travnjom. Nitko od njih nije govorio da je to bio ‘stari hrvatski pozdrav’, oni su se ponosili time”.
Nazor je podcrtao da spomen-ploča nije podignuta na spomen-području, već na dijelu koje je trebalo biti dijelom Velike Srbije. On smatra da stvar nije jednostavna i treba riješiti problem dogovorom.
“Slažem se da je deklaracija najprihvatljivija, jer nije obvezujuća”, kazao je. “Ne bih htio da se ukine pokroviteljstvo nad Bleiburgom”,
“Problem je u nedosljednostima. Možemo se praviti ludi oko 1991. godine. Tad sam i ja bio u maskirnoj uniformi. Velika većina branitelja su bili normalni, niti im je padalo na pamet ustašovanje. Oni koji su stavljali ‘U’ na čelo priželjkivali su takvu Hrvatsku”, kazao je Klasić, dodajući da su se i tada događali veliki sukobi, ali da je “Za dom spremni” – jasna asocijacija na NDH.
“Tvrditi da to nema veze s ’41. to je laž”, podvukao je. Predlaže sastanak s HOS-om, da im se kaže da to nije primjereno, i da se taj pozdrav ukloni sa svih mjesta.
Nazor tvrdi da hrvatsko društvo nije fašistoidno, kao ni njene vlasti u zadnjih 27 godina.
“Toga u Hrvatskoj postoji daleko manje nego u drugim zemljama i mislim da je ovo histerija”, kazao je Nazor. Pohvalio je premijera Andreja Plenkovića, jer je kazao da je situacija složena.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
