U Pressingu Dubravka Melića gostovali su profesori Ivo Banac i Jelena Jurišić koji su govorili o temi "Je li Rusija pred slomom?".
Jurišić smatra kako Rusija nije pred kolapsom iako ekonomski pokazatelji to daju naslutiti.
“Nije naravno. Ovaj utorak je bila snažna devalvacije rublje. Trebat će vrijeme da dođe do neke stabilnije razine. Čak je došlo i do velike potrošnje. Kupljeno je preko 250 tisuća automobila i tehnike, televizora. Znači, troši se. Od 1997. sve su se krize u ovoj ili onoj mjeri odražavale na cijeli svijet. Španjolska je pozvala EU da reagira jer će i europske zemlje osjetiti krizu zbog toga. Možda će to izazvati i reakcije europskih tržšta, bankara jer će i sami trpjeti velike gubitke”.
Banac smata da se Rusija ne može lako izvući iz krize.
“Ne može, vrlo teško. Pod Putinom je malo učinjeno za infrastrukturu u Rusiji. Postoje izolirani gradovi koji nazadaju i imaju loše škole, bolnice. Sad kad prihodi padaju Putin je to još pogoršao vanjskopolitičkim avanturizmom koji je doveo do sankcija i usmjerio je Rusiju prema Kini što je opasno”.
Juriš smatra da je kriza rezultat i geopolitike. “I rusko tržište je dio globalnog tržišta. Veliki su globalni igrači prisutni na ruskom tržištu. S jedne strane su ekonomske sankcije i one su tu. Čitava regija je pogođena”.
“Rusija nije iskoristila stanovitu prednost koju sada ima. Rusko gospodarstvo je bilo manje integrirano sa svjetskim gospodarstvima. Danas Putin ne može izolirati rusko gospodarstvo od svjetskog. Ovo je rezultat čitavog niza raznih događanja, prije svega proizvodnja je opala u ključnim zemljama poput Kine. Imate i visoku proizvodnju u SAD-u, a imate i nove tehnologije općenito. Ovisnost o izvozu energenata bio je jedini način da Rusija napreduje, a sada dolazi u krizu s katastrofalnim posljedicama”, smatra Banac.
“Treba ubrojiti i interese korporacija koje su jako puno novaca uložile u naftu. Zbog toga im treba da cijena ruske nafte bude što niže. Geopolitički faktor ih pritišće, a to bi moglo dovesti i do smjene političkog sustava”, rekla je Jurišić.
Banac smatra da nema racionalnog obrazloženja za intervenciju Rusije u Ukrajini. “Teza da je NATO isprovocirao ovu situaciju stoji na klimavim nogama. U Ukrajini nije bilo nekog realnog razgovora o širenju NATO-a na tu zemlju što je teško dokazati Kremlju. Putin je rekao da je Krim sveta zemlja. To je vrlo neobičan argument za 21. stoljeće. Rusko vodstvo se doživljavalo zapostavljenim. Dogodila se akcija od strane Putina koji je krivo procijenio situaciju”.
“Ja više mislim da je to bio odgovor na ono što se događalo u Ukrajini od početka studenog gdje se vidjelo da su SAD i EU zagospodarile stvarima u Ukrajini. To je scenarij koji je bio pripremljen unaprijed”, smatra Jurišić.
“Putin želi državu u državi poput Republike Srpske“
Putin danas govori o mirnom rješenju no postavlje se pitanje je li ono moguće bez povlačenja ruskih trupa iz te zemlje.
“Rekao je Putin i da nema ruskih vojnika. Nema snimaka da je njihova vojska tamo pa ajmo sumnjati na obje strane dok ne dobijemo dokaze. Kijev govori da ruskih vojnika ima, ali nema dokaza. Što se tiče plaćenika sigurno ih ima na obje strane”, kaže Jurišić.
“Rješenje je nezavisna Ukrajina. Putin bi nametnuo rješenje koje bi izgledalo poput Republike Srpske u BIH. On želi stvoriti državu u državi i dovesti situaciju u neki smrznuti rat. Na taj način vrši pritisak na ukrajinsku vladu. On kupuje vrijeme i ovo su sve razni načini da se izvuče iz situacije u koju je ušao. Nepovoljna je okolnost da neke europske zemlje misle da je rješenje u tome da se Rusiji da Krim. Rješenje je kao i za Hrvatsku. Onog trenutka kad smo mi odustali od raznih smicalica i krenuli u oslobođenje zemlje sve se riješilo”, smatra Banac.
“U proračunu koji priprema Ukrajina za 2015. ogroman je dio namijenjen za vojsku. To je negdje oko dvije milijarde dolara. Jedan dio ukrajinskog vodstva jest za vojnu akciju. Porošenko trenutno nije za tu opciju. Ukrajina ima puno problema s vojskom jer ima raznih formacija”, kaže Jurišić.
“Pitanje ulaska Ukrajine u NATO i EU nije bio toliki prioritet Zapada. U Ukrajini se očito testira pitanje ruske politike prema Europi. Cijeli se slučaj koristi kako bi se razbijao Zapad, tj. NATO savez i EU”, rekao je Banac.
Banac i Jurišić dotaknuli su se i ogromne popularnosti Vladimira Putina u Ukrajini.
“Putin uživa popularnost od 88 posto. On se cijeni i zbog poboljšanja životnog standarda”, kaže Jurišić.
“Rusko društvo je 90-tih godina bilo čak puno otvorenije nego danas. Rusija je u 90-tima bila u kriznom trenutku, ali izlaz iz toga nije ovo što imamo danas”, smatra Banac.
“Rusi su se razočarali u demokraciju. Demokracija je za Ruse slabićka politika. Oni vjeruju da nešto nije u redu kad svatko ima pravo glasa. Tako su mislili u sovjetsko vrijeme. Rusi ne vole demokraciju i misle da bi to oslabilo njihovu zemlju zbog iskustva iz 90-tih. Kada pitate Ruse jedino čega se ne bi odrekli je pravo na putovanja i držanje novca u inozemstvu, sve im drugo možete odnijeti”, rekla je Jurišić.
Banac i Jurišić komentirali su i rusko okretanje prema Kini.
“Kina je sada relativno uspješna i to je glavni razlog. Kina se naslanja na jedan posebno slab dio Rusije, a to je cijeli Sibir i istočno-azijski prostor koji je siromašan. Od tamo dolazi plin. Na neki način otvaranjem prema Kini stvara situaciju koja usisava Rusiju u moćnu i vojnu državu. Umjesto da Rusija to predvidi i okrene se prema Zapadu ona stvara barijere prema Zapadu. Takve tendencije nisu nove. Ja mislim da je to slijepa ulica. Prije ili kasnije intelektualno vodstvo u Rusiji će shvatiti da Rusija od takve perspektive neće napredovati”, smatra Banac.
S druge strane, Jurišić u tome trenutno ne vidi opasnost. “Kina naručuje sve više plina od Rusije. Novi plinovod “Snaga Sibira” se počeo graditi i to će biti novi kanal za izvoz. Kina pod pritiscima Washingtona nije popustila i okrenula leđa Putinu. To ne izgleda kao kratkoročni savez nego se možda okrene i prema vojnoj suradnji”.
“Europske zemlje gube zbog sankcija Rusiji”
Hrvatska je kao članica EU uvela sankcije Rusiji no time nije profitirala.
“Hrvatska ima svoja savezništva i svoje odgovornosti. Ono što je Hrvatska dobila je jamstvo za svoju sigurnost. To je važna stvar”, smatra Banac.
“Mi jesmo dio EU i NATO-a i prema tome smo dio te zajednice, ali ima zemalja koje su se sankcijama usprotivile, poput Mađarske i Slovačke. Austrijski premijer rekao je da bi bilo vrijeme da se sanckije ukinu. One zemlje koje najviše gube od sankcija polako osjećaju te gubitke. Prekid sankcija zasad nije realan. Što više vremena bude prolazilo sve će se više osjećati ti gubici”, smatra Jurišić..
S druge strane, Srbija je strahovito puno nade polagala na Rusiju, a od Južnog toka očito neće biti ništa.
“Srbija bi htjela sjediti na dvije stolice i imati odlične odnose i s Rusijom i EU. To danas nije moguće. Srbija se mora odlučiti što je njezin prioritet. Dvije ključne ličnosti u Srbiji imaju različita mišljenja. Premijer je proeuropski, dok je predsjednik više proruski nastrojen”, smatra Banac.
“Naravno da je Srbiji Rusija bila jako zanimljiva jer imaju bezcarinske odnose i njihova privreda je otvorila jedno tržište za sebe. kad je cijela Europa zatvarala granice prema Rusiji, Srbiji se otvarala granica. Srbija i Bugarska time dosta gube”, rekla je Jurišić.
Rusija je posebno prisutna i u Republici Srpskoj.
“Tu nema dileme. Taj entitet je usmjeren. To Dodik koristi i zlouporabljuje. To ima važne implikacije za Hrvatsku jer ako Rusija do te mjere kontrolira što se događa na našim granicama to je nešto o čemu se mora razmišljati. Ono na što je Rusija posebno fiksirana je pitanje energenata. Postavlja se pitanje tko je stvarno kupio luku Ploče. Čiji će to prostor biti. Tu vidim stanovitu naivnost sa strane naših političkih čelnika koji ovim pitanjima ne posvećuju dovoljno pažnje”, smatra Banac s čime se ne slaže Jurišić.
“Što radi Rusija osim što pokušava proširiti svoje energetske interese po Europi. Zašto bi trebalo gledati odakle dolazi novac ako je on legalan. Sve velike energetske kompanije djeluju u Rusiji. Praktički nema poznate naftne kompanije koja u Rusiji nije povezana”, kaže Jurišić.
Jurišić smatra da je opozicija u Rusiji dosta slaba i da trenutno nema dovoljno snage za promjenu političkog vodstva.
“Ponašanje Putina prema Ukrajini mu diže rejting. Iz toga proističe da je Putin u Rusiji dosta čvrst. Druge političke sile u Rusiji su preslabe i nemaju te snage. Rusi puno bolje žive nego prije i mogu birati koga žele”, zaključila je Jurišić.
