Ministarstvo turizma navodno ide u korekciju boravišne pristojbe koja će iznositi između 2 i 3 eura
Ministarstvo turizma aktivno priprema izmjene svih turističkih zakona te zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) i svojevrstan zaokret u promociji, očekujući da će i ova godina donijeti pozitivne turističke trendove. Ministar Gari Cappelli najavio je i da se ide u izmjene i svih drugih turističkih zakona, poput onog za boravišnu pristojbu, za turističku članarinu, turističke zajednice te zakona o turističkom zemljištu, prenosi Novi list.
VEZANE VIJESTI
Od pokrenutih izmjena zakona prioritet ima Zakon o boravišnoj pristojbi, koji bi trebao biti gotov do sredine srpnja kako bi do tada mogla biti donesena i nova uredba za 2018. godinu o visini boravišne pristojbe, te da bi sektor mogao planirati poslovanje u idućoj godini, a predloženim izmjenama boravišna pristojba bit će korigirana prvi put nakon više od 15 godina.
Prijedlog korekcije te pristojbe je da Ministarstvo odredi njene maksimalne i minimalne iznose, pri čemu se o maksimalnom iznosu još razgovara, ali će svakako biti veći od dosadašnjeg, te će iznositi između 2 i 3 eura ili od 15 do 20 kuna, dok je dosadašnji maksimalni iznos bio 7 kuna. Ministarstvo namjerava lokalnim vlastima dopustiti da same odrede iznose boravišne pristojbe za svoje destinacije, pa čak i za različite dijelove destinacija, a o visini boravišne pristojbe odlučuju vijeća turističkih zajednica koja čine predstavnici i javnog i privatnog sektora, što je također novost.
Zna se da turističko vijeće čine i hotelijeri i ostaje za vidjeti kako će oni reagirati na povećanje boravišne pristojbe. Zasad nema službenih informacija, ali čini se da su hotelijeri protiv povećanja boravišne pristojbe, jer ocjenjuju da im to utječe na konkurentnost poslovanja. Predlaže se i to da turističke zajednice zadrže 30 posto sredstava od boravišne pristojbe koju su dosad uplaćivali jedinicama lokalne samouprave. Turističke zajednice dosad su plaćale 30 posto sredstava od naplaćene boravišne pristojbe jedinicama lokalne samouprave i čelnici TZ-a često su bili nezadovoljni načinom na koji su gradovi i općine upravljali tim sredstvima, jer su ih trebali uložiti za povećanje kvalitete boravka gostiju, a to, kažu turistički djelatnici, općine i gradovi često nisu činili.
“S obzirom na to da gornja granica boravišne pristojbe još nije definirana, teško mi je govoriti o nekim konkretnim povećanjima, odnosno većim prihodima. Da bi veći budžet TZ-a Grada Raba dobro došao u smislu realizacije svega onoga što je njegova zadaća, sigurno je da bi dobro došao. Postavlja se pitanje je li povećanjem boravišne pristojbe zapravio predviđeno sve, pogotovo ako se ide u smislu da TZ bude i marketinška agencija, a marketinške aktivnosti iziskuju kudikamo veći budžet od ovoga kojim sad raspolažemo”, kaže je rapski gradonačelnik i predsjednik TZ-a Grada Raba Nikola Grgurić za Novi list. Ističe da Rab očekuje odlične rezultate ove sezone.
Direktor TZ-a Grada Rijeke Petar Škarpa kaže da je boravišna pristojba jedan od osnovnih prihoda turističkih zajednica i da je izuzetno važno sagledati sve elemente na koje ona utječe prije bilo kakve promjene.
“Činjenica je da se ona nije dugo mijenjala i da je u konkurentskim zemljama ona puno viša. Sa stajališta lokalne turističke zajednice bilo bi dobro da što veći dio boravišne pristojbe ostaje lokalno i da upravo prihod s te osnove koristi za unapređenje turističkog proizvoda destinacije. Nama bi sigurno povećanje prihoda s te osnove značilo više aktivnosti, više promidžbe i svakako uređeniju destinaciju. Po sadašnjem zakonu 65 posto ostaje lokalno, dok se 35 posto raspodjeljuje na županijsku i nacionalnu turističku zajednicu. Međutim, prije izmjena zakona trebalo bi jasnije definirati aktivnosti svih razina, izbjeći preklapanja u poslovima i onda sukladno jasnim ciljevima postaviti omjere. Eventualno povećanje boravišne pristojbe trebalo bi pratiti zone ili kategorije smještaja od minimalne do maksimalne u hotelima s pet zvjezdica. Kod boravišne pristojbe koju plaćaju turisti koji borave u smještajnim kapacitetima nema nekih većih nepoznanica, osim kvalitetnije definirati sve kategorije po kojima se boravišna pristojba ne naplaćuje ili umanjuje, te dokumente putem kojih ostvaruje to pravo”, smatra Škarpa, piše Novi list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
