Hrvatska javnobilježnička komora u srijedu je izvijestila da se posljedice nedavnih presuda koje je Sud Europske unije donio o pitanjima koja se odnose na postupanje javnih bilježnika u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave ne odnose na postupke ovrhe između vjerovnika i dužnika u Republici Hrvatskoj.

Presude se, ističu u Komori, odnose na postupke u kojima su javni bilježnici postupali u odnosu na inozemne dužnike tj. ovršenike.

Pitanja postavljena Sudu Europske unije su mogu li se hrvatski javni bilježnici podvesti pod pojam ‘suda’ u smislu Uredbe 1215/2012, prema kojoj se u građanskim i trgovačkim stvarima može postupati prema dužnicima u drugim državama članicama EU te može li se temeljem Uredbe 805/2004 tražiti izvršenje donesenog rješenja u drugim državama članicama EU.

“Sud je u oba predmeta odgovorio negativno, kakav je stav bio i Europske komisije. Međutim, poznato je kako javni bilježnici u Mađarskoj u istim situacijama mogu postupati, no oni su u tom smislu izrijekom navedeni u tekstu Uredbe, koja je donesena prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji pa iz tog razloga hrvatski javni bilježnici nisu posebno tj. izričito određeni kao nadležno tijelo, odnosno tijelo koje bi u smislu Uredbe predstavljalo sud.

Ključno je istaknuti kako je u navedenim postupcima riječ o prekograničnim predmetima jer se europsko pravo i primjenjuje jedino u pravnim stvarima koje u sebi sadrže prekograničan element, što znači da Sud Europske unije u predmetnim presudama ali i u svim ostalim presudama ni na koji način ne dovodi u pitanje zakonitost i ustavnost nacionalnih propisa u svim pravnim stvarima koje nemaju tzv. prekogranični element (tuzemni pravni odnosi)”, navode u Komori.

Stoga ističu da se posljedice ovih presuda se ne odnose na postupke ovrhe između vjerovnika i dužnika u Hrvatskoj.

“Hrvatski propisi za postupak prisilne naplate potraživanja hrvatskog vjerovnika protiv stranog dužnika predviđaju postupak platnog naloga koji se provodi putem suda. To zauzvrat nipošto ne znači da je vjerovnik inozemnog dužnika u nepovoljnijem položaju, već svoja prava ostvaruje na drugačiji način. Naime, hrvatski gradovi i općine kao najčešći vjerovnici u postupcima naplate potraživanja prema strancima, ovim presudama neće biti dovedeni u situaciju nemogućnosti naplate svojih potraživanja pa sukladno tome građani drugih država članica se ne nalaze u povoljnijem položaju od hrvatskih građana. Postupanjem javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj rasterećeni su sudovi, kako bi se skratilo trajanje sudskih postupaka (kako ovršnih tako i svih ostalih postupaka), a javni bilježnici svojom učinkovitošću dokazano blagotvorno utječu na likvidnost i gospodarski život zemlje”, navode u priopćenju.