Iako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ima predsjednicu države, ne može se pohvaliti brojem žena u visokoj politici i zauzima prilično niske pozicije na globalnom zemljovidu zastupljenosti žena u vladi i parlamentu.

Broj žena u vladama i parlamentima diljem svijeta stagnira i zabilježana su samo marginalna poboljšanja od 2015. godine, navodi se u podacima koje su u srijedu objavili Međuparlamentarna unija (IPU) i UN Women.

U istraživanje je bilo uključeno više od 190 zemalja i rezutati pokazuju spor napredak u ostvarenju rodne jednakosti u visokoj politici.  

U 2016. bilo je samo 17 žena na čelu država ili vlada. Godinu prije bile su dvije više.   

U vladama diljem svijeta sjede samo 732 ministrice, što je zanemariv napredak u odnosu na 2015. kada ih je bilo 730. 

Zastupljenost žena u parlamentima u 2016. je porasla za manje od jedan postotni bod, na 23 posto. 

“Ti su rezultati znak za uzbunu”, izjavila je direkotrica agencije UN Women Phumzile Mlambo-Ngcuka.

Glavni tajnik IPU-a Martin Chungong smatra da takav razvoj događaja pokazuje da je “napredak u rodnoj jednakosti i dalje spor u svim strukturama vlasti”.

“Vlast je i dalje čvrsto u rukama muškaraca”, istaknuo je. “Jednaka zastupljenost u vlasti je temeljni preduvjet za istinski učinkovitu i odgovornu demokraciju”.

Hrvatska kao Saudijska Arabija

Najviše ministrica u vladi, više od ili točno 50 posto, ima šest zemalja – Bugarska, Francuska, Nikaragva, Švedska, Kanada i Slovenija. 

Hrvatska dijeli 77. mjesto s Luksemburgom, Senegalom, Južnim Sudanom, Togom, Tanzanijom u čijim vladama žene imaju 20 posto resora. Bolje od Hrvatske su i, primjerice, Albanija (40 posto), Srbija (26 posto) i BiH (22 posto). 

U 13 zemalja svijeta nema nijedne ministrice u vladi, a među njima je i Mađarska. 

Po broju zastupnica u parlamentu ističu se Ruanda s više od 60 i Bolivija s više od 50 posto. Blizu su im Kuba, Island i Nikaragva s više od 45 posto. 

Hrvatska je po broju zastupnica na 97. mjestu, koje dijeli sa Saudijskom Arabijom, s 19 posto. Za usporedbu, Slovenija je 24., Srbija 30. a Crna Gora 76.

Gledajući regije, najviše žena u vladama ili parlamentima ima u nordijskim zemljama, više od 40 posto, slijede obje Amerike s 28 posto, pa Europa (bez nordijskog dijela) s 26 posto. Na začelju su arapske i pacifičke zemlje s manje od 20 posto