Vladin izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak dao je ekskluzivni intervju N1 televiziji u emisiji Točka na tjedan.

Navršava se dva mjeseca u reaktoru, kako stojimo s temperaturom u jezgri?

Iz reaktora smo sad prešli u rudnik i mislim da će s reaktorom i jezgrom biti sada sve u redu.

Upravo je ovih dana Vjerovničko vijeće odobrilo novu tranšu kredita od 530 milijuna eura, odnosno odobrilo vam je da se zadužite. Kako će ići realizacija tog kredita, od koga zapravo očekujete da vas kreditira?

Realizacija tog kredita krenut će već od sljedećeg tjedna kad očekujemo da dobijemo prvu tranšu od 100 milijuna eura i mislim da će već u utorak, srijeda taj novac biti na našim računima tako da ćemo glavninu tog novca dalje proslijediti kompanijama unutar sustava. Prije svega mislim na Konzum jer većina tog novca će ipak ići Konzumu.

Što će se podmiriti tim sredstvima, tom prvom tranšom?

Njima će se podmiriti isključivo dospijeće dobavljača koje sad još u ovom trenutku nismo mogli uhvatiti u zadanim ugovorenim rokovima. Isto tako velik dio tih sredstava će biti nadopunjavanje zaliha u svrhu pripreme sezone, ove predstojeće ljetne sezone gdje sad već imamo pojačanu potražnju.

Možete li jamčiti isplatu plaća do sredine mjeseca za sve kompanije?

Mislim da je to najvažnija stvar. Od prvog dana ja sam govorio da dajem jamstvo za isplatu plaća koje neće kasniti i to smo već u ova dva mjeseca i pokazali. Tako da definitivno mislim da možemo jamčiti isplatu plaća, ali te plaće i ovako ne bi bile isplaćene iz ovog kredita. Znači nisu bile uvjetovane da li ćemo kredit imati ili ne, nego smo mi praćenjem, skupljanjem sredstava na dnevnoj bazi i osiguravali i odvajali sa strane – jedan dio priljeva kojeg smo dobivali na dnevnoj bazi smo odvajali za isplatu plaća koje dolaze svaki mjesec.

Sto milijuna stiže, to daje ovaj fond – Knighthead?

Tih prvih 100 milijun će dati Knighthead Capital, da.

A dalje?

U sljedećih mjesec dana to jest do kraja mjeseca, do kraja šestog mjeseca će, budući da smo u taj aranžman pozvali sve kreditore koji žele sudjelovati i koji su sad već kreditori Agrokora da oni svaki od njih do kraja ovog mjeseca daju svoje iznose kojima žele participirati u ovom kreditnom aranžmanu, tako da kako oni budu odobravali sredstva svojih kreditnih odbora i upisivali ta sredstva u kreditni aranžman, tako će se sredstva povlačiti. Mislim da su sljedeći rokovi 23. lipnja i 30. lipnja za odobrenje svih sredstava tako da do kraja ovog mjeseca imamo onda tih 400 milijuna eura na računu.

Sberbanka je na neki način dala već do znanja, pokušavajući zabraniti cijeli ovaj aranžman, da ne namjerava sudjelovati. Zašto mislite da će druge banke sudjelovati, jeste li uvjereni u to?

Prema svim informacijama i naznakama koje imamo mislim da postoji veliki interes, ja sam uvjeren s obzirom na to da je to model refinanciranja starog duga, a svima je u interesu da izvuku taj stari dug i stave ga u prvenstvo isplate, u onaj senior status, tako da postoji dosta velik interes, to je ekonomsko financijski interes.

Što se događa ako ne bude tog interesa, ako se na kraju ne realizira pod ovim uvjetima, bankama bude nepovoljno, preuzimaju li onda Zagrebačka banka i Knighthead obavezu?

Da, oni upisuju cijeli iznos. Tako da kažemo da je kredit je osiguran, a sad tko će još u njemu participirati, to ćemo vidjeti u sljedeća tri tjedna. Ali ako ne bude nitko u njemu participirao, novac će doći od Zagrebačke banke i Knightheada.

Kako ste sami rekli, 530 milijuna eura omogućava Agrokoru i njegovim kompanijama da udahnu zrak, da nastave dalje poslovanje, međutim, činjenica je da taj iznos, pogotovo jer se radi o roll upu, znači novu obvezu za više od milijardu eura za Agrokor, s obzirom na to da dobar dio ide i na otplatu starih dugova, znači li to da će na kraju ovaj otpis dugova- haircut – morati biti veći?

Nije nova obveza od milijardu eura, nego od 450 milijuna eura, 80 milijuna je ono što smo već digli prije mjesec dana. Aranžman tog refinanciranja ili roll upa je složen tako da svaka banka koja je već u postojećoj izloženosti prema Agrokoru, a pogotovo one banke koje nemaju osigurana svoja potraživanja prema Agrokoru, znači to je jedan veliki broj banaka koji uopće nemaju nikakva sredstva osiguranja, nikakve zaloge, nikakve kolaterale, one bi trebale imati najveći interes da se ustvari iz tog nekog zadnjeg reda u autobusu presele u prvi red autobusa ili što bliže moguće vozaču – tako je napravljen, da karikiram I pojednostavim. Sad taj novi kredit od 450 milijuna eura je ustvari iznos koji njima osigurava, znači postojećim kreditorima Agrokora, da ustvari oni budu sigurni da će u konačnici ipak ova kompanija opstati, to jest kompanije u sustavu grupacije Agrokor i da će im se barem onda u nekoj nagodbi iz vrijednosti tih kompanija koje budu živjele i preživjele, jedan dio onih starih dugovanja vratiti.

Jedan dio? Mi govorimo sada da su veći dobavljači svjesni da će u nekom trenutku doći do otpisa dugova? Što mislite koliki će biti taj takozvani haircut?

Sada u ovom trenutku je jako teško reći koliki postotak će se starog duga otplatiti i kako će se otplatiti prema kome, ali kažem da ćemo mi napraviti sve da to bude u što većem postotku prema svima.

Rekli ste sada da ovo najviše odgovara onim kreditorima koji nemaju kolaterale, koji nemaju jamstva da sudjeluju u ovom novom financiranju. Kako onda komentirate stav Sberbanke koja je najveći kreditor, koja nema osigurana ta jamstva, da ne sudjeluje u ovoj priči?

Mislim da to pitanje stvarno morate uputitI njima. Da, slažem se … mislim kažem, Sberbanka je u vrlo nezavidnoj poziciji s obzirom na sredstva osiguranja koja imaju ili nemaju bolje rečeno i mislim da bi prvenstveno njima bilo u interesu. Ja se nadam da će oni na kraju sagledati to i sudjelovati u tom kreditu, međutim svatko ima pravo na svoju odluku.

Možda misle da će više dobiti tužbom koju su najavili, da će pokušati izvući veći iznos?

Pa ne znam da li su im tužbe sredstvo pritiska ili sredstvo naplate. To je isto pitanje, ne znam.

Kakvo god da bude sredstvo, ako se odluče na to, tko će to platiti? Porezni obveznici se sad pitaju hoće li to oni platiti u konačnici?

Mislim da je postupak toliko kompliciran i težak i kad pogledate malo i primjere i međunarodne slučajeve i države u kojima su se događale ovakve stvari, uvijek je iza ovakvih procesa i postupaka ostajao jako velik broj tužbi. Vi jednostavno ne možete sve zadovoljiti, uvijek će biti onih nezadovoljnih. I ti nezadovoljni će onda, i na ovakav način putem sudova, pokušati naplatiti neka svoja potraživanja. Da li će u tome uspjeti ili ne, i to je sad odgovor – tužba ne znači, bar je ja ne bih prejudicirao, da je automatski i presuda.

Kad ste prije nekoliko mjeseci preuzeli ovo upravljanje, Rusi su nudili novo financiranje, no uz uvjet da im se napravi roll up, odnosno da im se prizna pravo senioriteta na onih 100 milijuna kuna koje su dali u veljači. Tada ste govorili da je to zapravo nemoguća misija, da je to nešto što predugo traje, niste promijenili uvjete. Kako se sad promijenila situacija, kako sad može, a onda nije moglo?

Kad je 10. travnja počeo moj posao u Agrokoru, dočekala nas je situacija blokade svih računa, neisplaćenih plaća, dobavljača koji su počeli blokirati sve račune, zaustavili opskrbu u Konzumu, jedna poprilično kaotična situacija, na računu praktički nije bilo ništa novca. Sjećate se da sam javno izjavio da je bilo famoznih šest kuna. Danas ima puno više … Tu noć smo krenuli, odnosno popodne u razgovore s financijskim institucijama oko novog zaduženja koje je bilo neophodno. Nama je svima bilo jasno, cijelom mom timu koji je došao tu sa mnom, da ako ne uspijemo osigurati, a to je bio tjedan pred Uskrs, barem neka kreditna sredstva i ako ne isplatimo plaće i umirimo malo barem dobavljače isplatom starog duga prema njima, da nakon toga možemo biti tu tjedan dana i možemo onda otići kući i podnijeti zahtjev za stečaj i likvidaciju firme i nitko više ne bi bio u stanju spasiti i spriječiti onaj najgori scenarij, koji se ne bi samo odrazio na kompanije u sustavu Agrokora, nego bi se odrazio i puno šire.

Hoćete reći da se tada niste mogli baviti refinanciranjem?

Tako je, da, to sam htio reći. Mi smo sjeli, počeli smo pregovore s bankama uključujući i Sberbanku i VTB banku u tom klubu i oni su cijelo vrijeme inzistirali na tome da oni – ako daju određena sredstva, da im se prizna onih 100 milijuna eura iz veljače ove godine kada su dali zadnja sredstva, kao senior status. Danas ugovor koji smo pregovarali u zadnjih mjesec dana ima oko 250 stranica. Zamislite u onom trenutku da smo u tri dana trebali ispregovarati Ugovor o financiranju koji jednostavno nije bio moguć. Ja sam to od prvog dana govorio I govorio sam im da nam daju vremena, da idemo sad jednostavnijim nekakvim financiranjem. Mi smo u komunikaciji sa svim kreditorima, sa svim bankama pa gotovo svakodnevno. S lokalnim timom, s timom Sberbanke i VTB-a, koji su tu na terenu mi smo u svakodnevnom kontaktu. Svi moji savjetnici su s njima u kontaktu.

Rekli ste da je teško nakon ovakvih slučajeva izbjeći tužbe, ima li ih već prema Agrokoru?

Prema Agrokoru je jučer ili prekjučer bio podnesen zahtjev za privremenom mjerom zaustavljanja ovog financiranja po ovom modelu, tako da to je prvo. Zahtjev je jučer odbijen. Drugi zahtjev i drugo rješenje koje je već izdato je bilo u Srbiji, isto je podnio Sberbank na račun raspolaganja dionicama Diamanta I Frikoma, naših kompanija u Srbiji. To rješenje je pozitivno riješeno, ali izdana je privremena mjera nemogućnosti raspolaganja tim dionicama, međutim, mi – imali smo razmišljanja, ali na kraju odluka nije donesena, nismo imali nikakvu inicijativu da raspolažemo tim dionicama da ih dajemo u zalog za ovaj kredit.

Znači, to je zasad samo od Sberbanke, od drugih dobavljača nemate?

Da, samo od Sberbanke.

Što se tiče položaja dobavljača, vidjeli smo prije nepuna dva tjedna, bile su tu prijetnje ponovnom obustavom roba. Trenutno ide 150 milijuna eura od ovog kredita na otplatu starog duga. Hoće li malim dobavljačima, prije svega mislim na OPG-ove, biti sve podmireno i kada?

Mislim da je danas bio jedan veliki sastanak dobavljača i iz njihovog priopćenja se da vidjeti da su oni spremni solidariziratI se s malim dobavljačima, to jest OPG-ovima i našim kooperantima, i da se tim ljudima u cijelosti isplati njihova tražbina. Mislim da to mogu očekivati u sljedećih mjesec, do mjesec i pol dana. Moramo napraviti jasne kriterije i to je možda ono što je najvažnija stvar i jedna poruka da ustvari kod isplate starih tražbina, a njih, što se tiče ovih malih dobavljača – u iznosu one nisu velike, njih ima jako puno u broju dobavljača, ali iznosi nisu veliki, međutim, prema drugim dobavljačima moramo napraviti jedan fer i pošten kriterij, koji bi onda zadovoljio sve, a to je najteže. Kriterije ćemo jasno objaviti, te kriterije ćemo perezentirati Vjerovničkom vijeću koje mora dati u konačnici i svoje odobrenje.

Kreditori, a onda i vi sami ste svojevremeno upozoravali da neki veliki iznos od ovih novih kredita, koji će biti, ne bi trebao ići na vraćanje starog duga jer je kompaniji očito potreban novac za pokretanje razvoja za izvlačenje iz ovoh problema. Koliko će zapravo sada ovaj pritisak dobavljača, koji je urodio plodom da se vraćaju stari dugovi, koliko će onda usporiti, koliko će taj novac nedostajati u samom restrukturiranju firme i razvoju?

Ja sam od prvog dana govorio, kad smo napravili neke prve analize poslovanja kompanije, da su to jako dobre kompanije, jako dobri brendovi, i kad im maknete onaj financijski teret, koji su te kompanije nosile na sebi, da će se te kompanije vrlo brzo vratiti u jedno normalno poslovanje, operativno poslovanje i moći će servisirati sve svoje obaveze i to se sada nakon dva mjeseca i pokazuje. Tako da kod izračuna koliko nama stvarno, koliko je nama sredstava novih kreditnih sredstava bilo potrebno da dovedemo sve u normalu, pa mogu reći da sam ugodno iznenađen da je to iznos koji je puno manji, nego što je inicijalno u početku izgledalo. Te kompanije su već, pogotovo ove operativne kompanije, koje su u prehrambenom sektoru, one danas funkcioniraju odlično – Ledo, Jamnica, Zvijezda, one su imale problema s tim da su zalihe bile svedene na minimum, da su neki ključni dobavljači prestali davati sirovine i to su bili problem s kojima smo se suočavali i rješavali ih odmah u samom početku.

Jesu li te tvrtke sada spremne za sezonu? Znamo da su u sezoni velika očekivanja od ljeta i za Konzum i za ove kompanije.

Apsolutno da. Mislim da će zadovoljitI svu potražnju koja bude s obzirom na sezonu i s obzirom na najavu jako dobre sezone. Jamnica pored svega bilježi rast prihoda u odnosu na prošlu godinu.

A Konzum, jesu li istinite tvrdnje da je pad prometa čak do 20 posto?

Ne, to nije istina. Pad prometa je 10,8 posto. To je sad podatak koji vam dajem kao ekskluzivu. Mislim da smo ga jučer i objavili i da je u tom dijelu pad pad prometa u prvih pet mjeseci manji nego što je bilo tko očekivao, ali isto tako tvrdim da sada kad budemo financirali novu robu i zalihe Konzuma i kad budemo popunili do kraja dućane, da će Konzum uhvatiti taj rast prihoda, i do kraja godine moj plan je, ja bih bio zadovoljan, da Konzum u prihodima posluje s nulom.

Očekujete da Konzum bude na nuli?

Da, nakon svega ovoga očekujem i mislim da je to moguće ostvariti.

Kad je riječ o tome znači li taj proces dovođenja Konzuma na nulu i gašenje nekih neprofitabilnih dućana, jeste li utvrdili ima li ih viška i koliko i ima li viška radnika?

U ovom trenutku ne mogu reći točno stanje profitabilnosti svih dućana, ima, sigurno ima neprofitabilnih dućana, ali ne bih govorio o postocima. Još radimo analize i siguran sam da ćemo do kraja ljeta, nakon svih analiza, krenuti u implementaciju tog restrukturiranja, zatvaranje određenog broja dućana i zbog toga sam uvjeren da će Konzum do kraja godine poslovati pozitivno i da će imati operativnu dobit i da će on biti naš ‘flagship’, kako se kaže, u tom budućem restrukturiranju, u nagodbi s vjerovnicima.

Ipak će, znači, morati biti određenog broja zatvaranja, to znači naravno i otpuštanja?

Za određeni broj ljudi koji posluju u tim dućanima, da.

Smanjenje plaća?

Ne znam da li zaposlenici Konzuma, pogotovo zaposlenici u dućanima Konzuma, mogu imati manje plaće od ovih koje imaju danas. Mislim da je to čak jedna od stavki zbog kojih mi moramo napraviti dobre analize jer naši zaposlenici nažalost u plaćama nisu konkurentni sa zaposlenicima drugih trgovačkih lanaca u kojima su plaće puno veće i volio bih ako bismo pronašli prostora u poslovanju Konzuma da se i te plaće podignu, a ne smanje.

Kada planirate donijeti plan restrukturiranja, to je sljedeća faza nakon osiguravanja financijskog aranžamana?

Morate shvatiti da je u dva mjeseca teško donijeti plan i ono s čime se mi suočavamo – upoznajete se sa stanjem u pojedinim kompanijama. Ovo je velika grupacija i treba vremena da upoznate ovako veliku grupaciju, poslovanje svih kompanija – i treba vremena da potom razmislimo koji bi bili najbolji putevi njihova razvoja, napraviti i nekakvu analizu dodatnu i nakon toga pristupanje planu restrukturiranja, vrlo brzo nakon četiri ili pet mjeseci bismo mogli imati onda već definirane planove. Da je ova kompanija s ovakvom veličinom i bila organizirana u svim segementima onako kako su organizirane svjetske kompanije, odnosno da je imala redovito financijsko izvještavanje i tada bi u ovako kratkom roku bilo teško napraviti takve planove. Nažalost, ova kompanija nije imala ništa od toga, niti kontroling odjel nije bio uspostavljen na nivou grupe, nismo imali konkretne poslovne planove, ne biste vjerovali, ali to je nažalost činjenica.

Nije se baš upravljalo u maniri dobrog gospodara, kao što se govorilo?

Nažalost, ne.

Svojevremeno ste govorili da neće biti pojedinačnog parcijalnog rješavanja određenih kompanija, niti prodavanja, nego da ćete čekati cjelokupni plan i dogovor vjerovnika. Ostajete li još pri tom stavu ili ćete biti prisiljeni prodavati prije toga neke kompanije – što je prvo na redu?

Od prvog dana sam govorio da ne želim sebe dovesti u situaciju da moramo rasprodavati kompanije, mislim da smo izbjegli tu situaciju i zbog toga mi je drago. Nikada nije dobro kad vas netko dovede u kut da morate prodavati nešto ispod stvarne vrijednosti. Sada imamo jedno vrijeme mira da napravimo dobre analize i da te kompanije, a govorimo o non-core biznisu, ako dođe do toga, da ih prodajemo s punom vrijednošću. Prvo će ići non core biznis, a ove kompanije koje nazivamo core kompanije, koje se nalaze u maloprodajnom i prehrambenom dijelu i poljoprivredi, one će biti nosioci neke buduće nagodbe s vjerovnicima i nosioci te vrijednosti koja će se njima u konačnici vratiti.

Koliko je realan model IPO-a?

Nije nerealno, to je jedna od opcija koju ćemo analizirati i vidjeti koja će nam vrijednost donijeti više.

Kako se ponaša Ivica Todorić, još uvijek aktualni vlasnik, a bivši šef Uprave, otkako ste došli? Jeste li u kontaktu na bilo koji način?

Ne, nismo imali nikakav kontakt, zadnji kontakt je bio kod primopredaje 10. travnja.

On je zatražio aktiviranje lex Agrokora, međutim, i sami smo posljednji smo tjedan vidjeli određene akcije, a i sami ste izrazili sumnju da se tu zapravo ne radi o potpunom povlačenju. Rekli ste i da ste pokrenuli proces preispitivanja repo ugovora kojima je Agram grupacija stekla poprilične udjele i u Konzumu i u Belju – što vam je tu sporno?

Iznijet ću samo činjenice, ne bih htio donositi određene zaključke je li mi nešto sporno ili ne. Činjenice govore sljedeće: Postojao je jedan okvirni ugovor koji je potpisan još negdje 2012. godine s Agramom, no on ima dosta aneksa tog okvirnog ugovora, a zadnji su potpisivani pred samo otvaranje postupka, konkretno s Agramom je zadnji aneks potpisan 27. ožujka.

Je li aneksima tih ugovora Agram grupacija stjecala udjele?

Ne, nije stjecala aneksima, nego kada vi uzmete neka novčana sredstva i za to kao sredstvo osiguranja naplate date dionice po nekim diskontnim vrijednostima u odnosu na tržišnu tome koji vam je posudio novac, kada dođe dospijeće naplate toga novca – onda vi možete odlučiti hoćete li mu platiti da vam on vrati te dionice koje ste mu dali ili ćete aneksom produžiti ta dospijeća za neki drugi period, a on ostaje i dalje u posjedu tih vaših dionica. Znači, 27. ožujka su napravljeni zadnji ankesi ugovora i bili smo odmah, čim smo došli u onom prvom tjednu, svjesni – jer je bilo jako puno prometa i po burzama i tako dalje što je bila i jednim dijelom i trgovina tim dionicama koje su bile date u repo ugovor – da većinu tih ugovora drži Agram grupacija. Pozvao sam treći dan od moga nastupanja, konkretno mislim da je sastanak bio održan 14. travnja, gospodina Grgića na sastanak da sjednemo i pokušamo se dogovoriti kako ćemo dalje s tim dugom koji je Agrokor imao prema njegovoj kompaniji i zamolio sam ga da se suzdrži od bilo kakve iprodaje i trgovine tim dionicama dok ne vidimo kako ćemo riješiti taj problem, a zamolio sam ga da na skupštinama i dalje, kako je i stajalo u jednom od aneksa okvirnog ugovora, na skupštinama dioničara tih kompanija glasuje prema Agrokorovim instrukcijama. Na tom je sastanku pred više svjedoka, njegovim ljudima i mojim savjetnicima, dao riječ da će to tako biti.

No kasnije se usprotivio, kao što smo vidjeli.

Čak sam tražio da potpišemo nekakvu promemoriju s tog sastanka, mi smo je čak i izradili, a on mi je onako lakonski rekao da mi njegova riječ vrijedi više od ugovora i bilo kakvog papira, ja sam to tako i prihvatio, oni nisu htjeli potpisati tu promemoriju. Međutim, onda je došla Skupština Agrolagune na kojoj smo samo htjeli postaviti novog revizora iz Pricewaterhouse, moram reći da je to meni tada bilo veliko iznenađenje da su glasali protiv te promjene. Pozvao sam ga i pitao zašto to rade, a on je rekao da on ništa ne zna i da to rade njegovi ljudi i da će mi se javiti za 10 minuta – tih 10 minuta traje još i danas. I onda smo vidjeli posljedično što je bilo na ostalim skupštinama.

Ako sam dobro upamtila, vi ste rekli jedan zapravo nevjerojatan podatak – 296 milijuna kuna potraživanja Agram grupe na kraju je pretvoreno u više od 50 posto Agrolagune, 20 do 25 posto Konzuma, Belja … koliko je to manje od prave tržišne vrijednosti paketa?

Ne mogu vam taj podatak reći jer ne vidimo točno kroz ugovore koliko su postotka od neke tržišne vrijednosti uzimali jer ne piše konkretno u ugovoru.

Ali to je u svakom slučaju jako ispod cijene?

Značajno, značajno.

Sumnjate li na pranje novca?

Ne znam stvarno, ne bih donosio zaključke oko toga.

Sumnjate li da Agram grupacija to drži za nekog drugog?

Mislim da oni to drže za sebe da bi im se vratio novac koji su uložili, to je moja jedina sumnja.

Što je s onim prijavama koje ste podnijeli, vezano uz anekse ugovora o radu, protiv Ivice i Ante Todorića i Ivana Crnjca, znate li što je s njima?

One su sada u postupku rješavanja, očekujemo da sudovi promptno reagiraju kao što su i do sada reagirali i nadam se da će to biti riješeno. Radi se o aneksu ugovora koji kompaniju može stajati milijunske iznose u eurima s obzirom na to da su oni sebi potpisali da traže pravnu zaštitu u slučaju da, i to malo prije nego što je postupak otvoren, prije nego što su se prijavili na ovaj zakon i to na neki način stvarno u konačnici može biti dosta velika vrijednost koja je u principu smanjenje vrijednosti svim ostalim kreditorima.

Kako ste doživjeli poteze grupacije Agram i poslije toga i reakciju samog Ivice Todorića koji vas je na neki način prozvao – mislite li da se on i dalje petlja ili pokušava ostvariti utjecaj u poslovanju Konzuma i Belja?

Ne, ne mislim da se petlja, mislim da je njemu nakon svega jako teško. Nije lako, treba razumjeti i tu situaciju, on je svjestan što je napravio, svjestan je kako je došlo do ovoga svega. Ne bih ulazio u to zbog čega šalje te poruke i način kako postupa u odnosu na ostavke u nadzornim odborima. Shvaćam da mu nije lako, ali i on mora shvatiti realnost situacije.

Nije vas pogodila kritika da ste trebali biti puno efikasniji?

Ne, ima jedna stara poslovica – nije važno što ljudi kažu o tebi, nego tko kaže.

Kako ide prodaja statusnih simbola na koje se također trošilo, poput helikoptera?

Začujuđuće, imamo jako puno interesa.

Baš konkretno za helikopter?

I za helikopter i za jahtu.

U kojem bi roku to moglo biti prodano?

Kroz sljedećih mjesec dana, mislim da ćemo to definirati.

U idealnom scenariju, dakle sada već za 13 mjeseci – kako Ante Ramljak ostavlja Agrokor, a što se događa u crnom scenariju?

U idealnom scenariju je potpisana nagodba s kreditorima, dobavljačima je isplaćen u cijelosti stari dug, kompanije posluju s vrhunskim operativnim rezultatima i nakon potpisane nagodbe s kreditorima se pristupa implementaciji i prodaji određenih kompanija iz sustava. I ono što je možda i najvažnije kao poruka: Mi da bismo izbjegli da se opet dogodi da se ovako velika kompanija pretvori u sistemski rizik jedne države, moramo prodati u dijelovima, po različitim cjelinama, ali sigurno više neće biti u istom vlasništvu ovoliko kompanija koja danas ima u sustavu jer to predstavlja sistemski rizik jedne države i moramo smanjiti veličinu ove grupe i nakon toga kad se naprave promjene vlasničke strukture tih kompanija – moj posao je završen, to je idealan scenarij.

Imate li u tom scenariju neke preferencije – je li nužno, dobro uopće da budu u domaćem vlasništvu, može li se to osigurati i treba li?

Ne, nemam svojih preferencija u tom smislu. Normalno da ćemo voditi računa o tome tko su budući vlasnici nekih kompanija, međutim svojih preferencija apsolutno nemam.

Što je loš scenarij koji se može dogoditi ako ne uspijete?

Da ne postignemo nagodbu s kreditorima, da promašimo u izračunu vrijednosti, odnosno da ne uspijemo restrukturirati kompanije da dođu do nivoa profitabilnosti kojim bi zadovoljile povrat kredita kreditorima, da se kreditori odluče otvoriti stečaj, da dobavljači onda ne dobiju isplatu svojih starih dugovanja što bi njima stvorilo probleme.

Koliko bi ljudi bilo pogođeno takvim scenarijem?

U broju, kad smo računali prije otvaranja postupka, kad smo radili neke analize, naš je zaključak bio s obzirom na broj dobavljača i ljude zaposlene kod tih dobvaljača kompanija u sustavu da bi automatski ako bi se otvorio stečaj, u vrlo kratkom periodu izgubilo posao jedno 50.000 do 60.000 ljudi što je za hrvatsku ekonomiju neizdrživo tako da je to onda stvarno crni scenarij.

Je li se u BiH uspjelo sa scenarijem da se vrati brand Mercatora?

Upravo radimo na tome i do 1. kolovoza će taj postupak biti završen.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.