Koliko smo bogati u odnosu na druge zemlje Europske unije?

Stvarna individualna potrošnja (AIC), mjera materijalnog bogatstva kućanstava, lani je u Hrvatskoj iznosila samo 59 posto prosjeka Europske unije. To je blago poboljšanje u odnosu na godinu ranije kada je taj pokazatelj bio 58 posto, a zapravo se vratio na vrijednost iz 2014. godine. Prema podacima Eurostata, jedina zemlja u EU koja trenutačno stoji lošije od Hrvatske je Bugarska, kako po životnom standardu kućanstava, tako i po iznosu BDP-a po glavi stanovnika, prema paritetu kupovne moći.

AIC mjeri, pored vlastite potrošnje na za robu i usluge, i usluge koje kućanstvo dobiva od neprofitnih organizacija i države, kao što su zdravstvo i obrazovanje.

U deset država članica 2016. zabilježena je stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika iznad prosjeka EU-a. Najviša razina zabilježena je u Luksemburgu, 32 posto iznad prosjeka EU-a. Njemačka i Austrija bile su otprilike 20 posto iznad prosjeka, a zatim slijede Ujedinjena Kraljevina, Danska, Finska, Belgija, Francuska, Nizozemska i Švedska, u kojima je zabilježena potrošnja 10 posto do 15 posto iznad prosjeka EU-a.

U dvanaest država članica stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika bila je između prosjeka EU-a i 25 posto ispod prosjeka. U Irskoj, Italiji i na Cipru potrošnja je bila do 10 posto ispod prosjeka EU-a, dok su Španjolska, Litva, Portugal i Malta bili 10 posto do 20 posto ispod prosjeka. Češka, Grčka, Slovačka, Poljska i Slovenija bile su 20 posto do 25 posto ispod prosjeka. U šest država članica zabilježena je stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika za više od 30 posto manja od prosjeka EU-a. Estonija, Latvija, Mađarska i Rumunjska bile su 30 posto do 40 posto ispod prosjeka, piše Jutarnji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.