Sve što trebate znati o sporu oko Piranskog zaljeva

Vijesti 28. lip 201718:08 > 18:08
N1

Sutra je dan odluke. Arbitražni sud u Haagu donosi odluku o morskoj granici između Hrvatske i Slovenije. No kako i kada je sve počelo i što se sve događalo?

Piranski zaljev, odnosno Savudrijska vala prema legendi je ime dobila po Ottu – sinu njemačkog cara Barbarosse koji se u davnoj pomorskoj bitki pokušao sakriti u jednoj cisterni pa je postao spašeni kralj – Salvore. Uz more, čije se temperature ljeti penju do 26 stupnjeva, kasnije je izgrađen i najstariji svjetionik na Jadranu, a kraj je uz ribarski postao i turistički.

Sve se dakle o ovom moru zna – osim čije je, o čemu se Hrvati i Slovenci ne mogu dogovoriti otkako su izašli iz Jugoslavije. Pokušali su to premijeri Ivica Račan i Janez Drnovšek 2001. godine, sporazumom koji je veći dio Piranskog zaljeva dodijelo Sloveniji uz pristup međunarodnim vodama, a Hrvatska bi zadržala morsku granicu s Italijom. No, Hrvatski sabor tajdogovor nikada nije ratificirao pa se problemom godinama poslije opet bave međudržavne komisije.

Ivo Sanader i Janez Janša dogovorili su kako će se granična pitanja rješavati na Međunarodnom sudu pravde u Haagu, no Sanader uskoro odlazi iz politike.

Kanije je objašnjavao da je otišao zbog slovenske blokade pristupnih pregovora s EU-om nakon što nije htio trgovati hrvatskim teritorijem u što je malo tko povjerovao. Problem granice i slovenske blokade tako je naslijedila Jadranka Kosor koja oba problema rješava s Borutom Pahorom u Trakošćanu.

A taj put vodio je prema Arbitražnom sporazumu. Njime su dvije zemlje granična pitanja, ali i vezu – odnosno ‘junction’ – Slovenije prema otvorenom moru dale u ruke petero članova Arbitražnog suda.

Hrvatska smatra da je od ušća Dragonje, pola Savudrijske vale njezino. Slovenija smatra da cijeli Piranski zaljev pripada njoj, no obje se zemlje obvezuju prihvatiti odluku kakva god bila te Hrvatska nakon toga ulazi u Uniju.

Unatoč nezadovoljnima s obje strane Sud kreće s radom koji normalno traje sve do srpnja 2015. kada je jedna audio snimka sve promijenila.

Večernji list tada objavljuje razgovor slovenskog člana Arbitražnog suda Jerneja Sekolca i zastupnice Slovenije pred Arbitražnim sudom Simone Drenik u kojem Hrvatska vidi pokušaj utjecanja na druge članove suda i proces smatra kontaminiranim.

Dok Slovenija optužuje Hrvatsku za prisluškivanje, usred ljeta se izvanredno okuplja Sabor i jednoglasno odlučuje – Hrvatska izlazi iz arbitraže.

Slovenija pak ne odustaje, a Sud imenuje nove suce i nastavlja s radom.

U Hrvatskoj su se od tada promijenile dvije Vlade, no stav je ostao isti s obje strane granice.

Za Hrvatsku arbitraža više ne postoji pa Sloveiji predlaže nove, bilaterane razgovore koje Slovenija unaprijed odbacuje pa će bura između dvije zemlje vjerojatno potrajati.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.