Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom srpnja (od 3. do 5. srpnja), pokazuje nastavak trenda povećanja prednosti HDZ-a u odnosu na glavnog takmaca, SDP.

Ovaj je trend započeo pred posljednje parlamantarne izbore te uz povremene oscilacije nastavio rast do ovomjesečnih deset i pol postotnih bodova. Aktualni događaji oko smirivanja političke napetosti formiranjem nove parlamentarne većine utjecali su i na doživlja rada Vlade.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 34,3 posto (prema 34 posto iz lipnja). Rejting stožerne stranke aktulane vlasti nisu ugrozili dva recentna događaja: stvaranje nove političke stranke na desnom spektru (nastale iz dijela desnog krila ove stranke i nekolicine njihovih dosadašnjih saborskih zastupnika) i formiranje nove koalicije s nekad svjetonazorski neprihvatljivim HNS-om. Vodeća opozicijska stranka, SDP je u posljednjem mjesečnom istraživanju zabilježila pad izborne podrške te početkom srpnja bilježi izbornu potporu od 23,8 posto (prema 24,8 posto iz lipnja). Most je zadržao svoje treće mjesto sada s izborom od 6,4 posto (prije mjesec dana 7,2 posto, a prije dva mjeseca 10,2 posto). Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 6,1 posto (jednako kao i prethodni mjesec). HNS je na petom mjestu s izborom od 2,5 posto (u odnosu na 3 posto iz lipnja). HSS je na šestom mjestu s 2,4 posto (prije mjesec dana 2,9 posto). Oko 2 posto izborne podrške bilježe 3 stranke: Stranka rada i solidarnost BM 365 (2,2%), Neovisni za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića (2 posto) i Pametno (1,9 posto). Slijedi skupina od pet stranaka s izborom od oko jedan posto: IDS (1,2%), HSP AS (1,1%), HDSB (0,9%), te HSU i HSLS (po 0,7%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 3%, dok je 10,8% neodlučnih. Iz pokazatelja o međumjesečnom kretanju izborne podrške stranke su grupirane u tri skupine.

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 18,8 posto (u odnosu na 16,3 posto iz lipnja). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar-Kitarović s 15 posto izbora (prema 11,6 posto iz lipnja). Treće mjesto drži “Nitko” (niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) s izborom od 14,9 posto (prema lipanjskih 15,8 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 8,7 posto (u lipnju 9,4 posto), dok je na petom mjestu Ivan Pernar (4,9 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (4,6 posto), Milan Bandić (2,9 posto), Zlatko Hasanbegović i Božo Petrov (2,8 posto), te Davor Bernardić (2,4 posto).

I vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drži hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 19,6 posto (prije mjesec dana 22,2 posto). Drugo mjesto dijele “svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 9,9 posto (prije mjesec dana 9,1 posto). Treće mjesto zauzima Tomislava Karamarka koji bilježi izbor od 8,3 posto, a slijedi Davor Bernardić s izborom od 7,5 posto (u lipnju 7,4 posto). Zlatko Hasanbegović je na petom mjestu s izborom od 5,8 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 3,2 posto). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Zoran Milanović (5,7 posto), Milorad Pupovac (4,9 posto), Ivo Sanader (4,6 posto), Kolinda Grabar Kitarović (4,5 posto) i Božo Petrov (3,1 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog ne-optimizma) podupire 23,1 posto građanki/građana u odnosu na 18,1 posto iz lipnja. U ovomjesečnom istraživanju 63,8 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 73 posto iz lipnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 13,1 posto građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 63,6 posto (u lipnju 55,2 posto), dok je među glasačima vodeće oporbene stranke SDP taj udio značajno niži i iznosi svega 7,8 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u devetom mjesecu njezina mandata iznosi 42,4 posto (prema 35,1 posto iz prethodnog mjerenja iz lipnja). Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 41,9 posto (prema 51,2 posto iz lipnja). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Vlada Andreja Plenkovića u ovomjesečnom mjerenju je dobila čvrstu dvojku s prosječnom ocjenom od 2,47 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,24). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,64), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima HSP dr. Ante Starčević (1,67).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,22 (u odnosu na 3,07 koliko je izmjereno početkom lipnja). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,16 (u lipnju 2,05).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca slučaj Agrokor je četvrti mjesec zaredom zabilježio najveći izbor koji sada iznosi 33,2 posto (prije mjesec dana 48,5 posto). Na drugom je mjestu Odluka Arbitražnog suda o granici Hrvatske i Slovenije s 28,6 posto, dok je na trećem mjestu ulazak HNS-a u koaliciju s HDZ-om, odnosno u Vladu Andreja Plenkovića s 8,2 posto. Još su tri teme zabilježile izbor veći od 3 posto: inicijativa gradonačelnika Bandića o promjeni naziva Trga maršala Tita (5,9 posto), potpisivanje ugovora s EU o financiranju izgradnje Pelješkog mosta (4,7 posto), te suđenje Zdravku Mamiću u Osijeku na kojem je Luka Modrić promijenio svoj iskaz (3,3 posto). Svi su ostali događaji zabilježili izbor ispod 3 posto.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.