Krajem srpnja Ministarstvo prometa raspisalo je javni poziv za izbor konzultanta koji će izraditi Studiju razvoja elektronskog sustava naplate cestarina u Hrvatskoj, a u okviru Projekta modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora.

 Izradu studije financira Svjetska banka kao dio paketa financijskog restrukturiranja cestovnih tvrtki. Iz popratnog teksta, koji je priložen uz natječaj, a koji su uglavnom definirali predstavnici Svjetske banke, potpuno je jasno da se potencijalne konzultante diskretno usmjerava ka elektronskom sustavu naplate cestarine putem satelita ili ENC uređaja. Napominje se također da vinjete kao način plaćanja nije potrebno razmatrati s obzirom na to da su one odbačene u ranijoj studiji koju je radio EBRD. Sugerira se da je potrebno izbjegavati nerazumna ulaganja u opremu koja bi postala zastarjela uvođenjem novog sustava.

U razgovoru s osobama koje su uključene u izmjenu sustava naplate cestarina u Hrvatskoj Jutarnji list neslužbeno doznaje da se ova rečenica prije svega odnosi na ranije najavljivano korištenje aparata za naplatu cestarina. Naime, prije dvije godine unutar Ministarstva prometa i HAC-ONC-a razrađen je plan o uvođenju aparata za naplatu cestarina. Kriterij je bio količina prometa na određenoj naplatnoj postaji. Tada je bilo predviđeno da se u prvoj fazi automatska naplata uvede na naplatnim postajama Ravča, Prgomet, Vrpolje, Blato na Cetini i Vučevica. Riječ je o manjim naplatama na kojima je promet izuzetno rijedak.

Vrijednost ugradnje aparata iznosila je sedam milijuna kuna, u što je uključeno instaliranje 10 aparata plus centar za upravljanje. Tada je procijenjeno da bi se uvođenjem automatske naplate na tih pet postaja uštedjelo oko sedam milijuna kuna na godišnjoj razini. Kako je plan Ministarstva prometa da se novi sustav elektroničke naplate cestarina uvede najkasnije 2021. godine, potpuno bi bilo neracionalno sada uvoditi aparate koji bi uvođenjem nove tehnologije kroz godinu-dvije postali nepotrebni. Osim toga, tvrde  sugovornici Jutarnjeg lista, taj sustav je pogodan za naplatne postaje s manjim prometom. Postavljanjem aparata na Lučkom ili, primjerice, u Dugopolju u ljetnoj sezoni ne bi se previše povećala protočnost prometa.

U natječajnoj dokumentaciji također se apostrofira da se cestarina mora naplaćivati po prijeđenom kilometru i da se u obzir uzme količina ispušnih plinova. Sve ove napomene u skladu su s nedavnim prometnim paketom koji je prezentirala Europska komisija, a u kojem se poseban naglasak stavlja na uvođenje digitalne naplate cestarina. Tako se zemljama članicama poručuje da se naplata treba temeljiti na prijeđenoj udaljenosti, a ne na temelju vremenskog razdoblja, što je zapravo put k ukidanju vinjeta.

Prema ideji Europske komisije, za elektronsku naplatu cestarina koristila bi se mobilna tehnologija sa standardiziranim digitalnim kutijama u svakom vozilu. Cijene bi se određivale na temelju emisije ugljikova dioksida te bi vozila s nultom emisijom imala obvezni popust od 75 posto.

Koji bi se sustav elektronske naplate cestarina mogao primijeniti u Hrvatskoj? U natječajnoj dokumentaciji se navodi preporuka iz studije EBRD-a u kojoj je navedeno da se za slobodan prolaz i naplatu cestarine treba razmotriti DSRC sustav – komunikacijski sustav kratkog dometa te globalni navigacijski sustav GNSS. Naši sugovornici kažu da bi uvođenje DSRC sustava za Hrvatsku bilo najoptimalnije jer se on putem ENC uređaja u Hrvatskoj već primjenjuje. Što se tiče GNSS sustava, on bi se mogao primjenjivati za kamione i autobuse, što je počela koristiti Belgija, a od sljedeće godine će i Slovenija. U praksi bi komunikacijski sustav bio instaliran na autocestovnim portalima i preko ENC uređaja bi bio registriran ulazak i izlazak automobila s autoceste. Prethodno bi bilo potrebno na razini europskih zemalja dogovoriti model registracije nacionalnih ENC uređaja kako bi vozač s jednim uređajem mogao prelaziti iz jedne u drugu državu. Što se tiče satelitskog sustava naplate cestarina, naši sugovornici ga još uvijek smatraju nepouzdanim.

U slučaju uvođenja automatskog elektronskog sustava više ne bi postojala potreba za platnim kućicama koje bi se mogle i srušiti, a i znatno bi se smanjio broj zaposlenih u sektorima naplate. U natječajnoj dokumentaciji navedeno je da se prijave primaju do 31. kolovoza, a odabrani konzultant studiju mora izraditi u roku od 9 mjeseci, piše Jutarnji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.