Prije nešto više od mjesec dana donošenje zakona o koncesijama u javnosti je podiglo mnogo prašine, no vladajući su uvjeravali kako nema razloga za paniku: koncesijska pitanja će se, govorili su, rješavati drugim zakonima. N1 televizija ekskluzivno je dobila uvid u pripremu zakona o pomorskom dobru, i čini se da ista pitanja ostaju otvorena.
Nakon donošenja Zakona o koncesijama, Ministarstvo mora prometa i infrastrukture krenulo je sa izradom Zakona o pomorskom dobru, kojim bi se trebalo dodatno urediti koncesioniranje obale. Iako je još riječ o radnoj verziji, N1 televizija je iz dobro obaviještenih izvora ekskluzivno dobila uvid u posljednji nacrt zakona, a on otkriva – brojne dubioze.
VEZANE VIJESTI
U novoj definiciji lučkog područja granica lučkog područja više nije ujedno i granica pomorskog dobra, zbog čega ne moraju biti pomorsko dobro. Sporno je i to da Strateški plan razvoja luka – dokument koji obuhvaća čak 20 godina – prema ovom prijedlogu zakona donosi isključivo Vlada, ne i Sabor.
U novu definiciju pomorskog dobra ulaze i otoci veličine do 4.000 kvadratnih metara što znači da će se sada takvi otoci moći davati u koncesiju iako još nije jasno kako će se rješavati pitanje postojećih vlasnika. Predviđa se mogućnost uvođenja ustanove za upravljanje pomorskim dobrom, čime bi se jedinicama lokalne uprave oduzela mogućnost da upravljaju svojim teritorijem.
Prosvjednici ne kriju svoj bijes, kažu da se događa upravo ono na što su upozoravali prilikom donošenja Zakona o koncesijama: “A to je da se eksplicitno i koncesijama i koncesijskim odobrenjima daje mogućnost upotrebe javnog dobra. Jako je zanimljiva i ova stavka da otoci do 4.000 kvadrata postaju pomorsko dobro kojim opet odlučuje netko treći. Što će biti s vlasnicima tih otoka i koliko ih ima, to bi trebalo vidjeti kao i to kome je uopće tako nešto palo na pamet”, upozorava Maja Jurišić iz inicijative Pokret otoka.
U Ministarstvu mora poručuju da je još uvijek riječ o radnoj verziji koja će biti značajno dorađivana prije nego što uopće uđe u javnu raspravu. Aktivisti, međutim, sumnjaju da će one biti značajne pa tako Sandra Benčić upozorava: “Ono što je najgore je da se ovakve stvari još uvijek kriju od javnosti bez obzira na to što je javnost pokazala veliki interes”.
Zakon o pomorskom dobru trebao bi biti donešen u trećem kvartalu ove godine, no posljednji primjeri pokazuju kako iznenađenje ne bi smjele biti niti – odgode.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
