O katalonskom referendumu u Pressingu Petra Štefanića govorili su novinar Tomislav Kukec, koji je u Barceloni pratio referendum te profesor političkih znanosti i bivši diplomat Branko Caratan. Prije emisije smo razgovarali s Ivanom Jakovčićem, zastupnikom u Europarlamentru, a u emisiju nam se iz Barcelone javio i novinar Andrej Klemenčić.

Scene referenduma i policijskog nasilja koje su stigle u Hrvatsku u najmanju su ruku bile brutalne.

“Policijske brutalnosti je bilo. Večer prije referenduma stiglo je više od deset tisuća nacionalnih policajaca, oni su išli ciljano školu po školu u rubnim dijelovima Barcelone i drugih gradova i uzimala glasačke lističe”, objašnjava “iz prve ruke” Kukec te dodaje da je bila velika razlika između postupanja nacionalne i katalonske policije.

“Dan nakon referenduma bio je prosvjed ispred pred zgradom nacionalne policije u Barceloni, bile su dvije, tri tisuće ljudi te su saznali da su policajci koji su ih dan ranije tukli u oklopnim vozilima u uličici pokraj zgrade te su krenuli prema njema. Katalonska policija nije učinila ništa. Jedna žena mi je rekla da je očigledno katalonska policija procijenila da se njihovi katalonski kolege mogu i sami obraniti” prepričava Kukec.

Koji entitet zapravo ima pravo na svoju neovisnu državu, u kojem trenutku nešto smatramo narodom?

“Počevši od povelje Ujedinjenih naroda, dvije su teze – je je integritet država, a druga je pravo naroda na samoodređenje. Međutim, korištenje prava na samoodređenje ovisi o realnom odnosu političkih snaga. U teoriji prevladava stav ako velika etnička zajednica ne može iskoristiti svoja prava i diskriminirana je unutar postoječeg poretka postavlja se kao otvoreno pitanje njeno samoodređenje”, objašnjava Caratan.

Naglašava da je u slučaju Katalonije pitanje tajminga, da se vrijeme za federalizam istrošilo. “Ako do sada niej bilo očit put prema izdvajanju, nakon ove policijske represije jest”.

Kukec navodi da istraživanja pokazuju da je represija i opresija koja traje već mjesecima dovelo do toga da je za neovisnost Katalonije oko 360 tisuća ljudi više, a poteze Španjolske prema Katalonije naziva autogolom. 

Kataloncima je bilo izuzetno bitno razgovarati sa stranim novinarima jer žele da se čuje njigova poruka jer imaju problema sa španjolskim medijima koji često cenzuriraju.

Kako se prema referendumu odnose europski, ali i hrvatski establishment?

“Većina političara posebno u EU-u se drži jedne birokratske opreznosti koja je povezana s intelektualnom lijenošću – ne treba uznemiravati političku scenu jer to vodi u neke komplikacije. Sjetimo se što je bilo s nama, dugo vremena trebalo je dok se nije priznala nezavisnost Hrvatske i Slovenije kao legitimna. Ovo me podsjeća kao na odnos prema Kosovu. Nakon onoga što je Slobodan Milošević napravio na Kosovu brzo se išlo na nezavisnost, a federalizam je zaboravljen. Katalonija ima svoje entitet stoljećima, nešto kao i Hrvatska. Negsje od od 8. stoljeća, od 12. stoljeća je na ziv”, rekao je Caratan.

Priča se, osim povijesti i frankizma, svodi i na financijsku stranu. Katalonci tvrde: “više dajemo u saveznu blagajnu nege što imamo koristi”.

Caratan kaže da se u svim raspadima država pojavljuje i financijsko pitanje. Kao primjer navodi i Bivšu Jugoslaviju.

“Svaka država je tvrdila da gubi. U Sovjetskom Savezu su Rusi tvrdili da besplatnu energiju daju drugima. Nema spora da je Katalonija najrazvijeniji dio Španjolske i da više daje centru, nego što od njega prima.”

Kukec dodaje da se u Kataloniji najmanje govori o nacionalnom ponosu, a najviše o konkretnim problemima koje katalnoski narod ima: “Imaju prijatelje u drugim dijelovima Španjalske i kada im oni dođu iznenada se skupim autocestama i vele da u Madridu toliko ne plaćaju. Bolnice u Kataloniji su uglavnom privatne i određena zdravstvena usluga se plaća, dok u centralnoj Španjolskoj to nije slučaj. Katalonci osjećaju da puno zarađuju i privređuju kroz turizam i industirju, a to im se – umjesto da se vraća – još jednom naplaćuje”.

Španjolska, ali i neki drugi Katalonce plaše da će, ako izađu iz Španjolske, izaći iz Europske unije. Koliko je to realan scenarij?

“To će biti komplikacija ne samo za Kataloniju, nego i EU. No što ako i Škotska izađe i EU-a? Bruxelles će morati razmisliti hoće li tako lako otpustiti i Škotsku i Kataloniju. Katalonija je bila Europskoj i nije teško adaptirati propise opet na samostalnu Kataloniju. To je više prilog onih koji ne žele da se situacija mijenja… Iz Madrida se iz tih razloga čuje da se neće priznati Kosovo, možda će to Aleksandar Vučić to napraviti”, kazao je Caratan.

Nakon referenduma, mnogi su počeli navoditi daljnje dezintegracijske procese u Europi pa se tako spominju Belgija, Korzika, sjevernotalijanske regije, pa čak i Bavarska. Caratan takve scenarije odbacuje.

“Mislim da ne treba pretjerivati. Postoje realni odnosi koji se zaoštre. Belgija se u zadnjih 25 i nešto godina pretvorila u federaciju s puno konfederativnih elemenata. Mislim da sjeverna Italija i Bavarska sigurno ne dolaze u bobzir. Osim ekonomije je bitna i priča o političkom entitetu, pitanje ravnopravnosti. Govori se da centralizacija rastače državu, a u složenim državama uprvo decentralizacija jača državu.”

Prije emisije razgovarali smo s hrvatskim europarlamentarcem Ivanom Jakovčićem, dok se nam se u drugom dijelu Pressinga putem Skypea nam se iz Barcelone javio novinar i stručnjak za međunarodne odnose Andrej Klemenčić. Što su oni rekli na temu referenduma u Katalonije pogledajte u videima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.