Goran Selanec (41), novo je lice Ustavnog suda i nakon bivše predsjednice Jasne Omejec najmlađi izabrani ustavni sudac
U intervjuu za Večernji list kazao je da se ustavni sudac mora držati Ustava u kojem je zapisana vrednota pluralizma i poštovanja različitih točaka na političkom spektru i Ustavnog zakona, i mora u bilo koji predmet ući otvorenog uma i saslušati sve argumente. Smatra da je previše plošno deklarirati se kao liberal, konzervativac, ljevičar.
Vratili ste se iz SAD-a jer vas je obilježilo školovanje u ratu?
“Bio je to osoban i svjestan izbor, dobrim dijelom formiran u vrijeme Domovinskog rata jer pripadam generaciji koja je bila premlada da bi stavila oružje u ruke i išla na prvu liniju braniti zemlju. Zato su nam i govorili “obrazujte se i vratite, stečeno znanje upotrijebite ovdje za javno dobro”.”
Ustavni sud nije zabranio pobačaj. Je li za vas embrij ljudski život ili potencijal za život?
“Ta je odluka rezultat kompromisa dviju struja unutar suda i nije riješila pitanje pobačaja do kraja i ono će se vratiti Ustavnom sudu kad se donese Zakon o pobačaju. U jednom dijelu presude Ustavni sud naglašava važnost osobne autonomije žene i da mora postojati osobni prostor unutar kojeg će žena moći ostvariti autonomiju nad svojim tijelom, ali u drugom dijelu se naglašava da zakonodavac ima interes štititi vrednotu ljudskog života. Nigdje ne piše da pobačaj do 10. tjedna mora ostati dopušten i da zakonodavac ne smije otežati pristup pobačaju. Po ovoj presudi bilo bi izuzetno teško donijeti zakon koji brani pobačaj, ali što ako zakonodavac kaže da je dopustiv samo do 7. ili 8. tjedna trudnoće? Sad dopušteni pobačaj do 10. tjedna kompromis je koji ostavlja dovoljno prostora za autonomiju žene, a društvu omogućava da zaštiti ideju ljudskog života i zdravlje žene.”
Ide li većina zemalja EU prema pravu na brak i za istospolne parove? Mislite li da će se u Hrvatskoj ustavna definicija braka proširiti i na istospolne parove?
“To je pitanje vremena i za naše društvo koje se kreće prema tome. Već sad 14 država u EU ima punu bračnu jednakost za heteroseksualne i istospolne parove i to je više od 50% teritorija s više od polovine građana EU. Njemačka je priznanjem prava na brak za istospolne parove otvorila taj proces u srednjoeuropskom kulturnom krugu i pitanje je kad će je slijediti Austrija i Češka. U tom procesu je i Hrvatska i pitanje je hoće li to biti ostvareno referendumom ili izmjenom Ustava.”
VEZANE VIJESTI
Je li jednako važno pravo nezbrinute djece da imaju majku i oca i gay parova da budu roditelji, iako i sad svi samci mogu posvojiti dijete?
“Kod posvajanja je bitno samo pravo djeteta da živi u stabilnoj obiteljskoj zajednici u kojoj će biti voljeno i u kojoj ima uvjete da se razvije u odraslu sretnu, autonomnu osobu. Sve ostalo podređeno je tom pravu djeteta. Posvajanje djeteta nije nečije pravo, nego govorimo o pristupu posvajanju koji država kontrolira da bi zaštitila najbolji interes djeteta. Država mora biti pažljiva kad ocjenjuje tko će imati pristup posvajanju i ako nekim osobama ograničava pristup posvajanju, mora dobro argumentirati zašto ih isključuje.”
Mora obrazložiti zašto isključuje gay parove iz posvajanja?
Država može štititi legitimni interes da dijete odrasta u stabilnoj obiteljskoj zajednici i ako pravni propisi ne jamče stabilnost izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici u odnosu na brak može ograničiti izvanbračnim i istospolnim parovima pristup posvajanju, ali ne može samo jednima. Kako se društvo razvija i priznaje da su istospolni parovi bili u nepovoljnijem položaju i postaje tolerantnije, argumenti zbog kojih su isključeni iz posvajanja slabe.
Niste protiv posvajanja za gay parove?
Svatko se na prvom mjestu mora voditi interesom i dobrobiti djeteta, a drugi je ravnopravnost građana i građanki. Ako država nema jasan i dobro artikulirani razlog zašto istospolni parovi ne mogu jednako kvalitetno pružiti ljubav tom djetetu i obiteljsko okruženje, na državi je teret da dokaže da jedni mogu bolje nego drugi i ako uspije to obrazložiti, ograničavanje pristupa posvajanju je opravdano, ako ne, nije.
Najbolje odluke Ustavnog suda i one kojima se i nije proslavio?
“Imam duboko poštovanje prema Ustavnom sudu za vrijeme pokojnog predsjednika Jadranka Crnića. To su bila izazovna vremena za Ustavni sud koji je od 1991. u deset godina napravio veliki posao da bi sustigao ustavne sudove u Europi. Crnić je bio izvrsna osoba, znao je voditi Ustavni sud i vjerovao je u njega. Nizom odluka iz tog razdoblja Ustavni sud je gradio doktrine za budućnost. Poslije su bile kvalitetne odluke o položaju nacionalnih manjina i u predmetu Šimunić zbog pozdrava “za dom spremni”. Odluku o ratnom profiterstvu i zloporabi privatizacije koja je stavila Ustavni sud iznad ustavotvorca i osporila Saboru da opravdano mijenja Ustav zbog ružnih stvari tijekom Domovinskog rata u kojem su neki patili, a drugi punili džepove pa poslije punih džepova zauzimali utjecajne pozicije, ne mogu nikako opravdati”, rekao je Selanec za Večernji list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
