Gost Pressinga Petra Štefanića bio je predsjednik Bloka umirovljenici zajedno - Milivoj Špika.

Idete li na taj sastanak kojeg je najavio Davor Bernardić?

Naravno da ćemo prihvatiti poziv i da ćemo biti na sastanku. Mi imamo određene konatakte s čelnicima stranaka parlamentarnih ili onih koje nisu parlamentarne. Ovaj poziv je prije stigao preko medija nego smo ga mi dobili. Mediji su obznanili, a da mi termin nismo još znali. Cilj je da vidimo kako SDP razmišlja o problemima umirovljenika i da razgovaramo ali da se nitko ne postavlja u poziciju superiore i da vidimo koje su dodirne točke jer umirovljeničko biračko tijelo očekuje da se ne raslojavamo.

U kontaktu smo s članstvom stranke i njih 99 posto bi bili najsretnij da napravimo zajedničku političku opciju koja bi mogla polučiti rezultat.

Silvano Hrelja je već kazao da mu nisu jasni Bernardićevi motivi za ovaj sastanak.

To je kazao njegov glasnogovornik, a ne on. Nećemo u detalje gledati. Ja sam s Hreljom razgovarao i priča je potpuno drugačija od ovoga što kaže njegov glasnogovornik. Meni je bitno što će Hrelja kazati. Ja sam zadovoljan s onim što smo i kako pričali. Razmišlja otprilike kao i mi od dana osnutka. Drugi nas razjedinjuju, a zajedno smo puno jači što biračko tiijelo od nas i hoće.

U SDP-u postoje otpori ovom susretu.

Uvijek će biti onih koji su protiv. Jedni imaju poštene namjere i imaju neku rezervu, ali ima onih koji  navijaju da bude što gore jer je tada njima još bolje.

Kažu SDP-ovci neslužbeno da nisu o ovome ništa znali i da Bernardić nije ništa rekao o tom sastanku.

Ovo je jedna inicijativa predsjednika parlamentarne stranke koja je mogla doći od bilo kojeg predsjednika koji želi čuti što mi razmišljamo o nekom socijalnom programu. Lijevoj opciji to je uvijek bliže.

Vi ste bili do zadnje kapi krvi partner HDZ-u u zadnjoj vladi. Što vas sad kanididra da vas SDP zove na razgovore? Zašto bi vas zvali kad ste bili s Karamarkom do kraja?

Svi u politici nisu toliko zastranili da su ideološki zatrovani. Ovo gledamo pragmatično. Što umirovljenik ima koristi od ideologije? On živi od mirovine. Zanima ga da ima kvalitetan život. Nije bitno je li mačka bijela, žuta ili šarena nego kako lovi miševe. Odazvali smo se SDP-u, a sutra ćemo se možda drugome odazvati ako bude zvao. A šta će iz toga izaći i da li će biti službena suradnja ili koalicija o tom, po tom.

Ostojić kaže da nisu prihvatljivi SDP-u samo HDZ, HNS i Saucha.

Svi razumni bi trebali tako razmišljati. Izbori mogu biti za 2 ili 3 mjeseca ili 3 godine. Mi sutra da napravimo koaliciju s SDP-om isto će bit kao s HDZ-om – ono što se dogovorimo ispoštovat ćemo do zadnje sekunde.

Što ste vi ideološki – lijevo, desno ili centar?

Po pitanju programskom sam bliži lijevom centru nego desnici.

Pa kako ste cijeli mandat izdržali s Tepešom, Hasanbegovićem i Karamarkom?

Jesam li ja sudjelovao u ideološkim raspravama? Vi kao novinar ili naša populacija vidite samo što kamera prikaže. Tako se percepcija stvara. Mi smo se s HDZ-om dogovorili oko socijalnog programa i to je držalo vodu dok se nije parlamentarna većina formirala. Mi smo se razišli nakon mjesec dana praktično. Nije mi ni najmanje žao što smo bili tamo. Rekli smo da koaliciju nećemo rušiti, ali od našeg programa nismo ni milimetar odstupili.

Jeste li se čuli s Karamarkom?

Ne. Od parlamentarnih izbora smo ga vidjeli jednom ili dva puta.

HSU-u na rejting istraživanjima varira oko 1,8 posto, vi imate još manje…

Mislim da smo blizu, oko HSU-a. Ja mislim da mi svi zajedno idemo preko 5 posto.

Dobili ste 131 preferencijiski glas u 10. izbornoj jedinici…

Vi niste dobili nijedan. Kako je vama, kako se vi osjećate? Možemo to gledati s dvije strane – matematički je to nula, ništa. Mi smo se unutar koalicije dogovorili da nećemo ići na preferencijalne glasove, a nositelj liste je bio Krstičević. Milivoj Špika je dao naputke ako se primijeti odstupanje u preferencijalnih glasova će se taj ogranak raspustiti. Nismo odstupili, radili smo za tim. S druge strane preferencijalni glas – o čemu ovisi? O mojoj pameti ili o tome kako ste se predstavili? Nama je bilo u cilju doseći parlamentarni status.

Nije na toj listi bilo, kako vi kažete, tupana?

Ima ljudi koje ja ne bih pustio ni na mjesni odbor, ali nije mi padalo na pamet da uvjetujem HDZ-u tko ide na listu.

Nisu to baš lijepe riječi…

Nisam nikoga apostrofirao. Pitali ste me općenito. Kao što ću vam reći da u Saboru ima velik broj onih tamo ne pripadaju po nikakvim kriterijima.

Lazar Grujić. On je spominjan u kontekstu lažnog invaliditeta. Je li to razrješeno? On je to demantirao, ali što vi znate o tome?

Ja koliko znam DORH, USKOK – ne vidim da je itko išta pokrenuo. S druge strane ono što pouzdano znam s dokotorm Rubalom on nema nikakve veze. Mislim da se nikad nisu vidjeli. To je pokušaj smještana Grujića u neku potpunu drugu priču. Ne ulazim u pravni meritum ali znam da on s tim Rubalom nema veze.

Jeste li vi 10. travnja rekli da je u pitanju povijesni dan tijekom jednog predizbornog skupa?

Taj dan smo prvi put imali predizborni skup.

Niste aludirali na dan osnutka NDH?

Tko god me zna, zna da nemam s tim nikakve veze. Govorio sam o tom danu, nikakvo aludiranje nije bilo. 10. travna 1941. je sramotni dan za Hrvatsku i naš narod i to je samo 1 dan u 2017. godina. Ja govorim o ostalim 10. travnjima.

Neki da je bio prosvjed umirovljenika kojeg je organizirao sindikat umirovljenika. Gdje ste vi u tome?

Mi nismo aktivno sudjelovali u organizaciji ni prosvjedu. To je sindikat organizirao sam, pokušali su vidjeli su. Ja govorim da to moramo raditi zajedno.

Mislim da smo vrlo blizu od toga da u ovu priču krenemo zajedno. Bitno je da ide djelovanje. Ja sam za da se sutra napravi jedna stranka. Ja prvi sam spreman ne bit njezin predsjednik. Cilj mi je nešto napraviti. Slično kao u Sloveniji.

Prihvaćate li da predsjednik bude npr. Hrelja?

Ako sam rekao da sam spreman ne bit predsjednik…

Ministar kaže da nema novaca za ovo što su tražili umirovljenici. Kako to komentirate?

Od toga nam se ovo malo kose digne na glavi. To je pitanje prava. Ako ste 40 godina radili i izdvajali 20 posto plaće za mirovinu. Mi danas dolazimo do toga da imamo mirovine koje su 38 posto plaće. Gdje je ostatak?

Što vi predlažete?

Da ukinemo 2. mirovniski stup i taj iznos godišnji transferiramo direktno u mirovine. Najniže mirovine bi značajno više porasle ove veće, manje. Kumulativno se u 2. stupu nakupilo na godišnjoj razini 3 mlrd kuna kamate. To je 10 mlrd kuna svake godine država daje u četiri mirovinska fonda koji rade s tim novcem što žele.

Bili ste parlamentarna većina kad se to počelo događati s Agrokorom? Kako sad gledate na to?

To vi i ja ne znamo. Postoji priča kao je Agrokor nastao i Agrokor koji je doživio 2017. godinu. Činjenica je da je vlasnik koncerna bio u Vladi i tražio milijardu-dvije. Postoji mogućnost da je do tog novca mogao i na drugi način doći. Mene zanima druga stvar. Kad se počela pojavljivati priča da Agrokor propada su se počele događati čudne stvari. Nestajalo je robe na policama. Ja mogu pretpostaviti da je u političkoj igri obezvrjeđivanja Todorića nije isključeno da su i neki dobavljači u tome bili tako da se stvori slika kako je Agrokor u problemaima.

Vi Todorića branite?

Koliko je realno bio u problemu mi to ne znamo. Vidjet ćemo i druge i treće podatke. Postoji mogućnost da su podaci unutar pravila igre, ali ovisi o poslovnoj politici firme. Ali lako se moglo dogoditi da krene priča u medijima… Ne znamo što se događa, zato ja navijam da ovo povjerenstvo radi javno.

A što kažete su u njemu neki bivši ministri?

Ništa to ne znači ako će to biti javno. Nije bitno tko će moderirati sjednicom. Većinu ima vladajuća koalicija.

Vratimo se na temu mirovina. Podržavaju li vas radnici iz privatnog sektora?

Ta solidarnost je uzajamna. Koliko ste puta mogli javno čuti iznošenje našeg programa i onoga što mi mislimo napraviti? Radnici ako sad ne razumiju, mi ćemo napraviti sve da im to prezentirano.

Podržavaju li vas mladi ljudi ili ovi što idu van iz zemlje?

Mi smo dosta tribina radili na koje mnogi različiti ljudi dođu. Solidarnosti do određene mjere ima. Ali mediji stalno guraju – oni su uhljebi, pa se stvori priča da umirovljenici dobivaju mirovinu radi nečije dobre volje… Mi zagovaramo da se mirovina uskladi s rastom cijene hrane, stana i lijekova. To je umirovljenicima najvažnije.

Vi niste uspjeli ni to pitanje s vlastima uskladiti?

Mi nismo napravili ništa. Trebao sam biti predsjednik Odbora za rad i mirovniski sustav na kojem bi to bilo prvo.

Je li nešto za umirovljenike napravljeno?

Gdje ste vi vidjeli nekog ministra iz umirovljeničke opcije?

Hoćete li sada, ako idete s lijevom koalicijom, tražiti i neke resore?

Ovo je početak priče gdje smo na razini programa, ako se usuglasimo javnost će pokazati vrijedimo li. Tek nakon toga ćemo mi o ovim stvarima razgovarati.

Čime ste se vi bavili u životu?

Obrtnik, poduzetnik, poligičar, sportaš i poslodavac. Moja je bila firma jedna od najvećih u Dalmaciji u trgovini i transportu.

I propala je…

Da. Recimo da se moralo staviti ključ u bravu. Moji svi poslovni rezultati su bili izvanredni. Kad mi se upalo nasilno u robne kuće i otela roba i nikad platila – nakon toga sam stavio ključ u bravu.

Kad se vidite u mirovni?

Ja sam kao dragovoljac mogao biti davno u mirovini. Ja ću raditi do 65. ili 67. godine, svejedno mi je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.