Riječke škole odavno su korak ispred ostalih, a jedan od razloga je i pilot program građanskog odgoja i obrazovanja, koji sada pokazuje i konkretne rezultate. Najveće razlike između učenika koji su odslušali taj izvannastavni program i onih koji nisu, vidljive su u tvrdnjama o poštivanju i uvažavanju drugačijih.
Raznolike reakcije pratile su prošlogodišnju odluku Grada Rijeke da uvede Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavnu aktivnost u pete razrede nekih riječkih škola, no tu je sada i nedavno zgotovljena znanstvena evaluacija Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci riječkog ‘pilot programa’ kojim ne samo da je građanski odgoj osmišljen kao zasebna nastavna cjelina, već je u te svrhe izrađen i prvi konkretni udžbenik.
Riječki petaši iz šest osnovnih škola koji su u prošloj školskoj godini odslušali 35 izvannastavnih sati Građanskog odgoja i obrazovanja na kraju su godine bili, primjerice, značajno uvjereniji da treba izlaziti na izbore. Na početku godine s tom se idejom složilo njih tek 34,2 posto, a na kraju godine čak 70,4 posto. Gotovo dvostruko više njih na kraju je školske godine sudjelovalo u aktivnostima lokalnog mjesnog odbora ili pak u raspravama o politici s prijateljima ili odraslima, neki su od rezultata evaluacije koji donosi Novi list.
VEZANE VIJESTI
Već kroz godinu dana moguće promjene koje Hrvatska očajnički treba
Čak 84,7 posto učenika na kraju je godine potvrdilo da redovito čita deklaracije i rok trajanja na proizvodima, što je uvećanje za gotovo 20 posto. Informiranost o proizvodima koje kupuje njihova obitelj bila je i jedna od najvećih razlika između učenika koji su odslušali Građanski odgoj i obrazovanje i onih koji nisu.
Još veća razlika između pokazala se kod tvrdnje ‘Poštujem osobe koje su drugačije od mene’, a koju su, za razliku od kontrolne skupine, zaokružili apsolutno svi učenici koji su odslušali građanski odgoj. Ova skupina u značajno je većoj mjeri potvrdila i da pažljivo planira kako će trošiti ušteđeni novac. Čak 84,7 posto učenika na kraju je godine potvrdilo da redovito čita deklaracije i rok trajanja na proizvodima.
Dakle, kad se uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja u škole pristupi na kvalitetan način – daju naslutiti rezultati evaluacije, u samo jednoj školskoj godini Hrvatska bi mogla dobiti bar donekle politički pismenije, društveno odgovornije, angažiranije i tolerantnije učenike. Drugim riječima, ono što hrvatskom društvu trenutno upravo očajnički i što hitnije treba.
jedna od voditeljica istraživanja dr. sc. Bojana Ćulum vrlo pozitivnom vidi činjenicu da su riječki petaši koji su odslušali Građanski odgoj i obrazovanje najviše interesa pokazali za teme diskriminacije i tolerancije. To je, tvrdi ona, posebno pozitivno kad se zna da među mladima u Hrvatskoj zadnjih godina jača socijalna distanca prema ‘drugačijima’: “Postoji cijeli fenomen radikalizacije mladih vezan uz nacionalni i religijski identitet, u smislu isključivih stavova prema drugačijima, bez obzira da li se radi o nacionalnim manjinama, rodnom identitetu ili seksualnoj orijentaciji. Mladi u Hrvatskoj postaju sve zatvoreniji u uski nacionalni religijski konstrukt”.
“Demokracija se mora vježbati”
Lekcije iz okoline, a pogotovo količina znanja dobijena u školi, itekako igraju ulogu i kad je o građanskim pravima i vrijednostima riječ što dokazuju aktualni rezultati evaluacije riječkog programa, iako ih, upozorava Ćulum, zbog relativnog malog uzorka, valja uzeti s oprezom.
“Nismo ovom evaluacijom imali ambicije da generaliziramo išta na temelju rezultata. Naš je fokus bio na grupu koja je sudjelovala u programu jer smo htjeli vidjeti što se događa i dobiti razumnu argumentaciju da li je program učinkovit ili ne. Pretpostavka na temelju prethodnih istraživanja je da bi se još veće promjene pokazale kod srednjoškolaca”, pojasnila je Ćulum Novom listu koja temu Građanskog odgoja i obrazovanja na znanstvenoj razini proučava već godinama. Da bi se promjene dogodile, tvrdi ona dalje, ključno je, a to pokazuju i međunarodne studije, da se one događaju i na iskustvenom nivou, odnosno da nastava da bude participativna. I riječki su učenici tako imali priliku ‘izlaziti na teren’, upoznavati rad institucija, snimati filmove i raditi igrokaze o nastavnim temama.
“Nije dovoljno da nešto znaju, u ovom slučaju to trebaju i iskusiti. Demokracija se mora vježbati. Stavovi mladih su odraz društva u kojem odrastaju, a dok god je naše društvo ovakvo kakvo je sada, svima koji rade u obrazovnom sustavu samo se otežava rad s mladima. Odgajatelji se kontinuirano moraju boriti s onim što djeca vide svaki dan i dokazivati im, na primjer, da kriminal nije dobar iako iz okoline stižu poruke da se kriminal ne kažnjava. Odrastanje u ovakvom društvu potiče osjećaj bespomoćnosti, što je u potpunoj suprotnosti konceptu demokracije – da građani budu društveno aktivni i da poznaju mehanizme putem kojeg mogu utjecati na promjene. Dok god imamo mlade ljude koji se ne znaju boriti protiv društvene nepravde i koji su politički nepismeni, neće biti ni promjene u društvu”, upozorava Ćulum.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
