Hoće li Hrvatska izgubiti i arbitražu Washingtonu?

Vijesti 14. stu 201718:21 > 18:33
N1

Ako se i kakvi god da se novi dokumenti u budućnosti pojave u medijma, ništa ne mijenja suštinu odluke ženevske arbitraže - presuda Sanaderu počivala je na klimavim nogama. U tijeku je arbitraža MOL-a protiv Hrvatske vlade. Jesu li dvije arbitraže povezane i što možemo očekivati analizira Ivan Hrstić.

Koliko god se hrvatska javnost sablažnjavala nad tim što je kao dokaz poslužilo fantomskih pet milijuna eura koji su i dan danas – valjda – na računu tvrtke Roberta Ježića, njegov odvjetnik ponavlja školski odgovor. “Gdje je više taj novac”?

“Novac nije uplaćen Ježiću već na tvrtku, temeljem simuliranih ugovora, da bi se mogao isplatiti dalje, mora postojati pravni osnov, a to može biti samo pravomoćna presuda”, kaže Marjan Hanžeković, odvjetnik Roberta Ježića.

Ne pristaje na tvrdnje da je njegov klijent neuvjerljiv ili nevjerodostojan svjedok.

Tko ga tako naziva? MOL. Arbitraža o tome ne može ni govoriti. Prvostupanjski i drugostupanjski sud su ga smatrali vrlo vjerodostojnim. Ustavni sud je presudu ukinuo i zato se sve vraća natrag. Ali ja ne vidim nikog relevantnog tko bi mogao osporiti njegovo svjedočenje”, kaže Hanžeković.

Kako god bilo, odluka se pomno skrivala, navodno i kako ne bi utjecala na ishod preostale arbitraže. U hrvatskoj javnosti i medijima sad se, čini se, širi uvjerenje da će Hrvatska zbog toga izgubiti i u Washingtonu.

Šef HSS-a Krešo Beljak suosjeća sa Sanaderovom sudbinom. Zna kako je to kad se nekoga obilježi u medijima.

Netko izvana nam je poručio, ovo sve što ste radili je farsa. Ja sad pitam što sada, jesmo li mi društvo koje je spremno prožvakati jednog bivšeg premijera, koji je dva puta dobivao izbore, za kojeg i ja i vi i 90 posto ljudi u ovom trenutku vjeruje da je negativac. A očito je da nam je netko sa strane rekao da to nije tako”, kaže Beljak.

No, ne brzati. Poruka je suštinski ipak drugačija.

“Mala je šansa da mi arbitražu u Washingtonu dobijemo”

“Tu se uopće ne radi o suštini da li je Sanader kriv ili nije, oni u to ne ulaze, uopće ne kažu on je kriv ili nevin, oni samo kažu da način na koji je pravosuđe postupalo nije način kako postupa jedna pravna zemlja s funkcionirajućim pravnim sustavom. To su konstatirali i u tome su u pravu i to je strašno”, kaže Radimir Čačić.

Nastranu dojmovi, meritum dvije arbitraže zapravo je vrlo različit.

“To nema veze s objavom ove presude, jednostavno, objektivno, mala je šansa da mi arbitražu u Washingtonu dobijemo”, mišljenja je Čačić.

Arbitri će prije svega odlučivati je li MOL oštećen time što Hrvatska nije ispunila ugovornu obvezu o preuzimanju plinskog biznisa.

“To je zapravo jedan od najlošijih komercijalnih ugovora koji je ikad potpisan i samo njegovo razmatranje je dovoljno da pokaže da odstupa od prakse u bilo kojem drugom ugovoru”, kaže Tomislav Panenić iz Mosta.

Nije možda pitanje hoće li Hrvatska izgubiti, već s kojim rezultatom. Ako uspije dokazati da je ugovor bio štetan ili da je MOL kompenziran dobitkom na drugoj strani, odšteta možda ne bude katastrofalna. Vrijeme za eventualnu nagodbu ubrzano curi.

“Sad vi mene pitate hoćemo li riješiti pitanje s Rosnjeftom u roku od četiri mjeseca, mislim da je u travnju Washington. Dakle, mislim da ne, nećemo, da nismo za to sposobni, barem ne na jedan kompetentan način”, kaže Čačić.

Osim ako se u sve stvarno umiješa ruska veza. No, pitanje je koliko je zbog geopolitičkih razloga uopće održiva zamisao da baš Rosnjeft spašava Inu, a u paketu možda i Agrokor. 

“U ovom momentu ja to ne bih povezivao, ne vidim mogućnost izravnog dogovora, ne bih povezivao Sberbank s Rosnjeftom, ali ne bih nikad isključio da se postigne nekakav dogovor koji bi onda pomogao da se riješi pitanje Sberbanka u Agrokoru i pitanje ulaska Rosnjefta u Inu umjesto MOL u jednoj, ja bih rekao, dosta širokoj matematičkoj operaciji. Mislim da tu Mađari štite svoje interese, ali u odnosu na ruski kapital, ne bih htio špekulirati, ali ima dosta indicija da tamo ima veliki udio ruskog kapitala u dionicama u samom MOL-u”, kaže konzultant Davor Štern.

Bi li zamjena MOL-a Rosnjeftom bila bijeg iz tave u vatru ili iz vatre u tavu, pitanje je sad. Dovoljno je pogledati susjede: Srbija se baš i nije usrećila izručivši svoj energetski biznis Rusima. Kako poslovno, tako i geopolitički.

Pogledajte prilog.