Iako je tek u javnoj raspravi, članak 7 izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju već sada izaziva kontroverze. Prvi put njime se otvara mogućnost da roditelji biraju koje će međupredmetne sadržaje njihova djeca učiti, odnosno hoće li se ti sadržaji temeljiti na znanstvenim činjenicama ili ideologiji.
Isti razred i predmet, ali različit sadržaj za učenike. Barem onaj dio koji bi u sebi mogao imati odgojne komponente. Tako proizlazi iz kontroverznog članka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju: “Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.”
Čini se da su konzervativne snage izvojevale malu pobjedu, barem zasad jer je pitanje hoće li članak biti i sastavni dio zakona nakon provedene javne rasprave.
VEZANE VIJESTI
“Druga strana, svjetonazorski druga strana, vrijednosno druga strana pokušava nametnuti to da postoji samo jedan, nazovimo ga zdravstveni odgoj ili građanski odgoj te da će svi morati učiti po istom modelu. Mi smo, kao što naprimjer postoji kod vjeronauka, za mogućnost izbora. Ako netko želi na pravoslavni vjeronauk ima pravoslavni, ako ne želi uopće – ima etiku”, kaže saborski zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović.
“Ovakva stavka je opasna. Otvaranje ovakvog jednog članka u zakonu je opasno. Mislim da je on uvjetovan pritiskom jednog glasa u Saboru, konkretno HRAST-a, jer HDZ-u i HNS-u treba podrška tog HRAST-a”, upozorava SDP-ova saborska zastupnica Sabina Glasovac.
Iz samog Ministarstva znanosti i obrazovanja, ne žele gledati u daleku budućnost.
“Govorimo o hipotetskoj situaciji, kad dođe do nje, ako agencija odluči da je to takva međupredmetna tema, onda se pokreće procedura o alterna tivi i mogućnosti izbora”, napominje državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Lidija Kralj.
Ali kako bi taj članak uopće funkcionirao u praksi – pitamo se: “Hoće li jedan nastavnik jednom dijelu razreda pričati da je kondom legitimno sredstvo kontracepcije, a onda se okrenuti drugom dijelu razreda i rećI: a vi začepite uši, a ovima reći: samo vi prirodno brojite dane? Na koji način se može izvesti ta vrsta zakonskog članka?”
“Prvi element je da agencija uopće odluči da postoji neki takav dio u nekoj međupredmetnoj temi i onda odlučujemo o tome ima li alternativi i na koji način će se realizirati”, objašnjava Kralj.
“Država treba preuzeti odgovornost za buduće građane RH. U smislu da mi vidimo kakve građane mi želimo. Da li želimo djecu koja su educirana o važnosti bavljenja sportom, usvajanja zdravih navika, koja su educirana o svom reprudoktivnom zdravlju, o zaštiti. Činjenica je da se oni susreću s tim stvarima. Ako ne u školi, naći će ih kod kuće, naći će ih na internetu”, upozorava Glasovac.
Javna rasprava traje do 3. prosinca, a nakon toga će se iskristalizirati hoće li članak 7 zaživjeti i hoće li, ako se to ne dogodi, Hrast u Saboru uskratiti svoju potporu HDZ-u jer se zasad ipak nisu otvoreno o tome izjasnili.
