Izlazak iz krize značajno je pridonio smanjenju broju građana koji imaju blokirane račune do 365 dana, ali je problem što raste broj blokiranih građana i iznosa kod dugotrajnih blokada preko 365 dana, pokazala je analiza "Ovršeni dug (blokade) građana".

Rezultate je na panelu posvećenom rješavanju problema blokiranih predstavio direktor Arhivanalitike Velimir Šonje.

“To su one situacije kod kojih niti zakonske promjene koje su donošene u međuvremenu, kao što je Zakon o osobnom stečaju koji je stupio na snagu 2016. niti neke druge akcije nisu dale rezultate”, rekao je Šonje na skupu na kojem su među ostalima bili predstavnici Hrvatske udruge banaka, Ministarstva pravosuđa, lokalne uprave i udruge Blokirani.

“Izlazak iz krize pridonio je smanjenju s 90 na oko 50 tisuća građana s kratkotrajno blokiranim računima, što je, ocjenjuje Šonje, trag izlaska iz krize. No, problem je najizraženiji kad je riječ o dugotrajnim blokadama preko 365 dana. Iznos duga i broj građana u dugotrajnoj blokadi raste, iako zadnjih mjeseci usporava”, rekao je Šonje. Iako izlazimo iz krize i vidimo poboljšanja, poanta je u tome, kaže Šonje, da je problem i dalje veliki i akutan.

Deset tisuća građana nosi 63 posto duga

Dublja analiza podataka po njegovim riječima pokazuje da je rast duga koncentriran kod vrlo malog broja velikih dužnika i da postoji izrazita koncentracija kod nekoliko tisuća osoba u najgornjem segmentu, gdje se prosječni iznos duga po osobi penje i na nekoliko milijuna kuna. Šonje je pritom iznio podatak po kojem 63 posto duga nosi tek deset tisuća građana.

Iako nema uvida o kojim se konkretno slučajevima radi jer su tajni podaci Fine, Šonje pretpostavlja da su se kod djela ljudi poslovne poteškoće prebacile na njihove osobne poteškoće, vjerojatno zato što su osobnom imovinom jamčili za obaveze svojih poduzeća ili sličnim aranžmanima.

Socijalni problemi koncentrirani su u djelu malih dugova, rekao je Šonje. Smatra da treba strogo razlikovati male dugove i male dužnike, uvjetno rečeno obične građene; srednji dio vezan uz hipotekarne kredite; te veliki dug za koji je analiza pokazala da je vrlo velik i da se u njemu bilježi porast dugovanja duljih od 365 dana.

U Hrvatskoj je trenutno 320 tisuća blokiranih, što je oko 8000 manje od maksimuma koji je bio 328 tisuća prije nešto više od godinu dana, rekao je Šonje.

Smatra da bi se problem mogao riješiti postizanjem ravnoteže između financijske discipline i odgovornosti s jedne strane i s druge strane društvene solidarnosti, što je zadaća države.

Socijalni problem: Veliki broj dugova do 10.000 kuna

Sarajko Baksa iz udruge Blokirani smatra da se problem ovršenih može riješiti trenutnim stavljanjem Ovršnog zakona izvan snage jer je jedina funkcija tog zakona, tvrdi Baksa, gomilanje duga s obzirom da se broj blokiranih smanjio ali ukupno dugovanje neizmjerno raste.

Baksa kaže da treba napisati potpuno novi zakon koji će ispuniti svoju svrhu, a to je naplata potraživanja, jer važeći zakon služi da bi određene interesne skupine ostvarivale ekstra dobit.

Predstavnik udruge blokiranih kaže kako se uvijek govori o iznimno malom broju blokiranih koji duguju najviše iznose, no napominje kako treba uključiti socijalni aspekt jer iznimno veliki broj građana duguje iznose do 10 tisuća kuna.

“To su ljudi koji ne mogu plaćati račune. Ne mogu se problemi hrvatskog gospodarstva stavljati na teret običnog građana. Oslobodimo ljude velikih pristojbi, iznimno velikih zateznih kamata i troškova, omogućimo ima da plate svoj dio duga. Na koji način? Dajte im posla”, rekao je Baksa.

Bivši ministar pravosuđa, saborski zastupnik Orsat Miljenić smatra da je pogrešno problem gurati prema pravosuđu i Ovršnom zakonu. “Ovršni zakon je samo provedba, vi nećete riješiti pitanje blokiranih mijenjanjem zakona”, rekao je Miljenić. On smatra da se to pitanje može riješiti davanjem poreznog rasterećenja za vjerovnike ako ne idu u naplatu određenih kategorija.

Upitan treba li Ovršni zakon i naplatu prebaciti na sudove, što traže blokirani jer smatraju da bi se time postigli minimalni troškovi, ili treba ostaviti postojeći sustav, Miljenić je rekao da bi to po njemu bio jedan trošak više. “Fina se može financirati od drugih stvari, ne mora se financirati iz ovrhe, vraćanjem na sud nisam siguran što bi se dobilo, ali može se razgovarati o tome”, rekao je Miljenić.

Na napomenu novinara kako je Vlada u kojoj je on bio smanjivala kamate na dug, ali da kamate i dalje gomilaju dug od 42 milijarde kuna kojem treba dodati 22 milijarde kuna kamata, Miljenić je rekao da su u svoje vrijeme zatekli najviše kamate u Europi koje su smanjili prema europskom minimumu.

Adrović: Prodajom dugova banke poboljšavaju makroekonomske pokazatelje

Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović rekao je da bankama velike iznose duguje manji broj građana. Upitan zbog čega se banke rješavaju svojih dugova, rekao je da prodajom dugova pokušavaju riješiti dio bilaničnih problema čime poboljšavaju makroekonomske pokazatelje Hrvatske. “Zemlja je bolja i uspješnija i ide k boljem kreditnom rejtingu ako ima manje loših kredita u ukupnim kreditima i upravo to banke ovih dana čine”, rekao je Adrović.

Predstavnik Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja Matija Arapović rekao je novinarima da ne bi imali današnji broj blokiranih da agencije imaju mogućnost naplate kroz sve državne strukture.

Otvore li se agencijama vrata za izvansudsku naplatu, davat će se automatski dužnicima mogućnost da ih se sasluša s više strana, da se ako dođe do problema pokuša napraviti reprogram prije nego što se posegne za zaštitom vjerovnika, što je isto važna tema, rekao je Arapović.

Arapović: Izvansudska naplata isključuje dodatne troškove

Kad bi dugovi za vodu, struju i sl. ušli u sustav izvansudske naplate, u konačnici bi mali postotak ljudi morao završiti na ovrhama, a ostali bi imali mogućnost da podmire obveze u skladu s mogućnostima.

“Izvansudskom naplatom po njegovim bi se riječima, izbjegli svi daljnji troškovi naplate, uključujući javnobilježničke, odvjetničke i sudske. Vjerovnik bi angažirao agenciju koja bi za određeno potraživanje kontaktirala dužnika, prvo bi tog dužnika osvijestila o čemu se radi i u dogovoru s dužnikom pokušala pronaći model koji bi odgovarao vjerovniku i dužniku”, rekao je Arapović.

Predstavnik Ministarstva pravosuđa Igor Vidra rekao je da se izmjenama Ovršnog zakona želi definirati uloge svakog tijela u ovršnom zakonu. Objasnio je da je prvi zakon o ovrsi donesen 1996., kad je jedino sud mogao provoditi ovrhu, od 2005. u sustav su ušli javni bilježnici, dok je 2011., odnosno 2012. u sustav ušla Fina.

Panel su priredili ‘Styria Hrvatska’ i tjednik ‘Express’.