"Tražiti da Vlada zaustavi Facebook je suludo''

Vijesti 05. pro 201709:21 > 09:22
N1

Komunikacijski i informacijski stručnjak Marko Rakar gostovao je u Novom danu i osvrnuo se na blokade na Facebooku (FB) nakon izricanja presude haškoj šestorci i samoubojstva pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka te dopis U ime obitelji (UIO) Vladi u kojem se tvrdi da Facebook krši Ustav RH.

Čini se da se nakon haške presude rat vodi na Facebooku (FB)?

Očito se dogodilo da su neke grupacije odlučile masovnim prijavama povreda FB pravila pronašanja eliminirati određene suparnike. To je proces u kojem, primjerice, prijavite konkretnu objavu kao spam ili neprimjerenu, kao provokaciju, govor mržnje i FB algoritmi reagiraju na to. U pravilu je gotovo sigurno da možemo pretpostaviti da je masa prijava natjerala FB da automatizmom briše određene postove ili stranice.

Je li kad zabilježen takav rat na FB?

Kod nas – ne da se sjećam, ali sasvim je sigurno to problem s kojim se FB diljem svijeta susreće. Na mreži na kojoj sudjeluje više od milijardu ljudi, moraju se oslanjati na automatske mehanizme, a prijave su i na hrvatskom jeziku pa nemaju ni prijevoda. Da su na engleskom, shvatilo bi se prilično brzo o čemu je riječ, no vjerujem da će se to normalizirati za dan, dva.

Koliko je besmislen zahtjev Vladi da utječe na FB?

Od jedan do UIO je to UIO, suludo je to, teško mi je diskutirati o tome i mentalnom sklopu koji može neki takav prijedlog dati. Oni zazivaju neka vremena protiv kojih se deklarativno bore, smiješno mi je to.

Kako se brišu pojedini statusi – jer imamo obrisane i one protiv i za presudu?

FB se mora oslanjati na automatske mehanizme zbog količine sadržaja.

Nitko to fizički ne radi?

Volumen je prevelik, to nije moguće.

Brišu li se stranice za stalno?

Suspendira se na određeno vrijeme, s obzirom na prethodna iskustva. Obično bude mjesec dana – najveća kazna je ta suspenzija, a potom nastave normalno.

Što je s obrisanim objavama?

Trajno su obrisane jer je u njima nešto što je okinulo FB algoritam. To nije javni medij, privatan je, ima svoja vlastita pravila te veliku i široku slobodu. Vjerojatno ćemo danas završiti u toj fazi gdje će netko ručno pregledavati stvari.

Tko će to biti?

Neće sve statuse, bit će selekcija najčešće prijvaljivanih – tražit će prijevod na engleski jezik i temeljem toga algoritmu reći što dalje – brisati ili ne.

Je li riječ o političkoj cenzuri?

Iskreno, FB boli briga što se događa u RH. Apsolutno ih to ne interesira, vjerojatno moraju i na kartu pogledati gdje je Hrvatska. Zanima ih samo koliko im profita stvara. Širina slobode govora Amerikanaca je vrlo vrlo široka i jedna je od njihovih temeljnih vrijednosti. Misliti da će oni tu nešto cenzurirati – to je totalno suludo.

Postoje li različiti kriteriji za objave u SAD-u i ostatak svijeta?

Mislim da ne, ali temeljni problem je jezična barijera. Mora tražiti prijevod, staviti u kontekst, stoga smo uvijek u nekom zapećku.

Koliko ljudi prati situaciju na FB-u u RH?

To ne znamo, FB to ne obznanjuje. Saznat ćemo samo ove koji se izbore za medijski prostor. Za pretpostaviti je da kad FB detektira određene stvari, bez obzira na politiku, krenut će brisati stvari.

Koliko to otvara pitanje slobode rasprave na društvenim mrežama?

Takvo agresivno moderiranje do neke mjere limitira diskusiju, ali elementarni dio civlizirane rasprave je uvažavanje suprotne strane. Iskreno ne vidim prevelik problem u tome. Dogodila se eskalacija sada, ali to će se kroz nekoliko dana raščistiti.

A net neutrality?

To je Pandorina kutija, koju je opet otvorila Trumpova administracija, za koju smo mislili da je zatvorena. Trump pokušava i tu stvoriti nered. Određene aplikacije, servisi, sajtovi imat će određenu prednost pred drugima ili će neki korisnici imati pravo surfati brže prema određenim sadržajima.

U kojoj je fazi taj prijedlog?

Mi smo trenutno zaštićeni EU-om, koja je donijela set preporuka o neutralnosti i solidno smo zaštićeni i u ovom trenutku nemamo razloga za brigu. U SAD-u je ta rasprava otvorena i rapidno će se, može se očekivati, početi događati promjene -naplata određenih usluga.

Dolazimo li do trenutka kad će to postati novo bojno polje?

Apsolutno, ono što telekomi pokušavaju napraviti – u posljednjih 20-ak godina su se njihovi profiti spustili, zahtjevi za većim brzinama, novim generacijama telekomunikacijske opreme rastu iz dana u dan, i dalje zarađuju i i pokušavaju razviti nove modele kako će naplaćivati slugu – ili nama kao krajnjim korisnicima, ili da onima koji stvaraju sadržaj naplate pristup svim internet korisnicima. Zbog zadržavanja konkurentnosti će i EU morati razmatrati istu stvar da se ne bi dogodilo da dođemo u neravnopravan tehnološki položaj prema Americi.

Koliko je internet zaista bojno polje hibridnog rata?

Moglo bi se reći da se tamo hibridno ratuje od početka, mogli bi reći da je to jedan od elemenata hibridnog rata. Postoje političke i društvene grupacije koje se ne uspijevaju međusobno dogovoriti, nepomirljivi su njihovi stavovi i koriste svaku moguću situaciju da eskaliraju sukob. Internet je u tome jako dobar jer nema žrtava, s druge ste strane ekrana i mislite da ste anonimni i ljudi si onda dopuštaju što nikada jedni drugima u lice ne bi rekli.

Ima li RH jasan pristup prijetnjama na društvenim mrežama, sjetimo se pristupa kada je riječ o političarima, a onda i drugima?

Direktan pristup ljudima na FB-u koji će odlučivati o niihovu zahtjevu i relativno brzo dobiti odgovor je važan, a problem policije je što ona prijetnju političarima pogotovo pozicije smatra puno većim nego prema novinarima, to je problem selektivnosti rada policije i njihova neprofesionalnog pristupa sigurnosti ljudi. To djeluje zabavno i asmetrično, ali ako se dogodi incident i nastrada netko zbog svojih stvaova, onda ćemo se morati pitati tko je odgovoran i tko je dopustio da se nešto tako dogodi.