Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom prosinca (od 1. do 5. prosinca), pokazuje učinke najnovijih zgusnutih događaja na političkoj sceni na politički rejtning i percepciju političkih aktera (Haška presuda, Agrokor, politički sukobi u Saboru...).
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom prosinca (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora.
Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 30,8 posto (prema 31,3 posto iz studenog). Istovjetni je pad od pola postotnog boda zabilježila i vodeća opozicijska stranka SDP koja bilježi izbornu potporu od 22,3 posto.
Živi zid je sada treći s izbornom podrškom od 11 posto (prema 7,5 posto iz studenog) i ova je stranka najveći dobitnik na političkoj sceni u posljednjih mjesec dana. Njezino ovomjesečno treće mjesto je najbolji plasman u posljednjih godinu i pol, dok je razina izborne potpore najviše izmjerena otpočetka pojavljivanja Živog zida na hrvatskoj političkoj sceni.
Most je sada na četvrtom mjestu s izborom od 7,5 posto što je ujedno i najveći pad kojeg je neka stranka zabilježila u ovomjesečnom istraživanju.
HSS je peti s izbornom podrškom od 3,5 posto (prije mjesec dana 3,1 posto), dok je Stranka rada i solidarnost BM 365 na šestom mjestu s izborom od 2,1 posto (prema 2,3 posto iz studenog).
Podršku iznad jedan posto bilježi pet stranaka: Neovisni za Hrvatsku (1,7 posto), HNS (1,3 posto), IDS (1,1 posto) te Glas i HSP AS (po 1 posto). Četiri su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU (0,8 posto), HDSSB i Pametno (po 0,6 posto) i HSLS (0,4 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,5 posto, dok je 11,9 posto neodlučnih.
‘Nitko’ drži tron pozitivca
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara četvrti mjesec zaredom se nalazi “Nitko” (niti jedan političar), odnosno za 21,5 posto hrvatskih građana nije niti jedan hrvatski političar najpozitivniji (u odnosu na prošlomjesečnih 23,3 posto). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović koja je najpozitivnija domaća politička osoba za 20,6 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana izbor je iznosio 14 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,2 posto izbora. Slijedi Ivan Pernar sa 6,5 posto izbora (u studenom 6,9 posto). Na petom je mjestu Anka Mrak Taritaš s 5,2 posto izbora (u studenom 5,7 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Božo Petrov (4,0%), Ivan Vilibor Sinčić (3,5%), te tri SDP-ovca (Zoran Milanović i Davor Bernardić po 2,7 posto izbora te Tonino Picula s 2,5 posto).
Premijeru sve više glasova za ‘negativca’
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 21,5 posto (prije mjesec dana 20 posto). Drugo mjesto dijele “svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,9 posto (prije mjesec dana 14,3 posto). Na trećem je mjestu Davor Bernardić s izborom od 8,3 posto (u studenom 8,1 posto), a slijedi Zlatko Hasanbegović sa 7,4 posto (prije mjesec dana 10,9 posto). Milorad Pupovac je peti sa 6,3 posto izbira (prije mjesec dana 8,7 posto). Najveći skok negativnog doživljaja zabilježio je Ivan Pernar s izborom od 4,6 posto (prema 0,8 posto iz studenog). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Zoran Milanović (3,9 posto), Vesna Pusić (3,3 posto), Tomislav Karamarko (2,7 posto) i Kolinda Grabar Kitarović (2,3 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 18,3 posto građanki/građana u odnosu na 16,9 posto iz studenog. U ovomjesečnom istraživanju 74 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 76,8 posto iz studenog. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,7 posto građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 56,1 posto (u studenom 58 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio znatno niži i iznosi 13,3 posto. Među glasačima vodeće oporbene stranke SDP udio društveni optimista je značajno niži i iznosi svega 4,1 posto, dok je među glasačima Mosta njih 5,2 posto, a Živog zida svega 2,3 posto.
Rast potpore Vladi
Razina potpore politici Vlade RH u četrnaestom mjesecu njezina mandata iznosi 33,6 posto (prema 30,1 posto iz prethodnog mjerenja u studenom). Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 49,8 posto (u studenom je iznosila 55 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Jednako kao i za podršku politici Vlade, pozitivan je trend zabilježen i za ocjenu rada Vlade RH koja ovaj mjesec iznosi 2,23 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,21). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,22), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima stranke IDS-a (1,60).
Predsjednici porasla ocjena
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,21 (u odnosu na 3,07 koliko je izmjereno početkom studenog). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,95 (u studenom 2,00).
Događaj mjeseca
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca presuda na Haškom sudu šestorici BH Hrvata i samoubojstvo Slobodana Praljka najčešći je izbor za 55,3 posto hrvatskih građana/građanki. Događaji u slučaju Agrokor su sada na drugom mjestu s izborom od 21 posto. Osim ove dvije teme, još su samo četiri događaja zabilježila izbor viši od tri posto: dugotrajna društvena kriza u zemlji (5,0 posto), inicijativa za zabranu rada trgovina nedjeljom (3,9 posto), doživotni zatvor za Ratka Mladića na sudu u Haagu (3,0 posto), dobri ekonomski pokazatelji (2,5 posto). Četiri su događaja zabilježila izbor veći od jedan posto: događaji oko hrvatskog nogometa (1,9 posto), rasprava o Istanbulskoj konvenciji (1,6 posto), povlačenje prijave za domaćinstvo EU Agencije za lijekove (1,1 posto) i političke svađe u Saboru (1,0 posto). Svi su ostali događaji zabilježili izbor ispod 1 posto.
