Hrvatska biskupska konferencija (HBK) pozvala je u četvrtak da se o ratifikaciji Istanbulske konvencije otvori javna rasprava i u otvorenome razgovoru razmotre sve nedoumice koje ona ostavlja, kako bi se izbjegle dugoročne štetne posljedice.
Predsjednik HBK zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić istaknuo je kako hrvatski biskupi svojim razmišljanjem i riječju žele pridonijeti zauzimanju ispravnoga stajališta i donošenju plodonosnih odluka o vrlo osjetljivim pitanjima koja dugoročno utječu na važna područja obiteljskoga, odgojnoga, obrazovnoga i općedruštvenoga života u Hrvatskoj.
“To su, pitanja koja duboko zadiru u osobne stavove, svjetonazorske i vrijednosne postavke hrvatskoga društva u cjelini te kao vjernici i hrvatski državljani prema njima nismo i ne smijemo biti ravnodušni”, rekao je Puljić na predstavljanju poruke naslovljene “Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji” u kojoj HBK progovara o obrazovanju, obitelji i Istanbulskoj konvenciji.
Pozornost posvetiti društveno-humanističkom području, informatika neće pomoći u poticanju stvaralačkog razmišljanja
pročitajte još
Đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić napomenuo je kako biskupi u poruci ističu da se iz školskoga obrazovnog sustava ne smije izostaviti odgajanje za vrjednote. “Od iznimne važnosti su polazišta koja omogućuju djeci i mladima da sazrijevaju na čvrstim temeljima”, rekao je dodavši kako je od iznimne važnosti za hrvatsko školstvo i opće dobro društva, da školsko obrazovanje posveti osobitu pozornost predmetima iz društveno-humanističkoga područja.
Ta područja, istaknuo je, na izravan način pružaju vrijednosni okvir za odgoj u poštivanju drugoga, nesebičnosti i u istinskoj čovječnosti, u onome što se s pravom može zvati solidarnim humanizmom.
“Želimo naglasiti da je za razvoj stvaralačkoga i kritičkoga razmišljanja od iznimne važnosti upoznati djecu i mlade s ostvarenjima ljudskoga uma i duha, osobito na području filozofije i umjetnosti”, istaknuo je dodavši kako biskupi smatraju da prenaglašeno isticanje ‘informatike i tehnologije kao jezgre kurikuluma’ neće puno pomoći u razvoju komunikacijskih vještina, niti u poticanju neovisnoga stvaralačkog razmišljanja.
HBK poziva sve koji nose odgovornost za hrvatski obrazovni sustav da dužnu pozornost posvete oblikovanju nastavnih uputnika za predmete u kojima je najsnažnije zastupljen identitetski značaj, rekao je mons Hranić dodavši kako se pritom misli osobito na hrvatski jezik i književnost, povijest i zemljopis te vjeronauk.
Podsjetio je kako biskupi smatraju da upravo ovi predmeti izgrađuju nacionalni, kulturalni i vjerski identitet mlade osobe te naveo kako HBK smatra da obrazovna reforma neće polučiti uspjeh, ako djecu ne upoznamo s bogatom hrvatskom kulturalnom baštinom, pazeći na to da brižnost o jeziku nadilazi spoznajnu, pedagošku i metodičku stranu učenja.
Važan doprinos vjeronauka u udgojno-obrazovnom procesu
“Ni nastavni uputnik iz povijesti neće polučiti svoje ishode, ako djeci ne pružimo uvid u cjelovitu povijest hrvatskoga naroda, s ciljem očuvanja hrvatskoga povijesnog i kulturalnog identiteta, ali i čitanja povijesnih događaja kojim se otkriva istina sadašnjosti utirući put odgovornosti prema budućemu”, rekao je.
Naglasio je kako konfesionalni vjeronauk u odgojnomu i obrazovnomu procesu pruža važan doprinos, budući da – ističući vlastitosti – razvija dijalog s pripadnicima drugih konfesija i vjerskih zajednica.
Biskupi pozivaju, rekao je mons. Hranić, roditelje kao prve i povlaštene odgojitelje svoje djece, da ostvare svoja prava sudjelovanjem u oblikovanju nastavnih sadržaja, osobito onih koji su povezani s njihovim vjerskim i svjetonazorskim uvjerenjima. Smatramo da je od iznimne važnosti omogućiti provođenje vrijednosno različitih programa, osobito iz zdravstvenog i spolnog te građanskog odgoja, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup dodavši i kako treba sve učiniti da se nastavnički poziv dostojno vrjednuje, a njihov rad pravedno nagradi.
Profesor na osječkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu Vladimir Dugalić je istaknuo kako biskupi u svojoj poruci smatraju bračno zajedništvo muškarca i žene prirodnim okruženjem za nastanak i rast ljudskoga života pa je onda, kako je rekao, za svaku državu od iznimne važnosti donošenje zakonskih odredaba i propisa kojima je svrha zaštititi i promicati tu temeljnu stanicu ljudskoga društva.
Protiv ideologije koja mijenja antropološke temelje poimanja obitelji
Biskupi poručuju, napomenuo je, da se ne bi smjelo dogoditi, da se pod krinkom zabrinutosti da nekomu ne bi bila nanesena nepravda, otvori prostor za promicanje ideologije koja ima nakanu promijeniti same antropološke temelje poimanja obitelji. Naglasio je i kako je potpuno jasno da se pravno uređenje učinaka drugih zajednica koje nisu obitelj uređuju i mogu urediti drugim posebnim propisima.
Podupiremo one zakonske odredbe koje imaju za cilj zaštitu dobrobiti djece i njihova prava na oba roditelja, rekao je Dugalić dodavši kako je to načelni stav koji za hrvatsko društvo dobiva dodatnu težinu u ozračju sadašnjih nepovoljnih demografskih kretanja i zabrinjavajućega pada nataliteta te porasta broja razvoda i rastava.
Biskupi podupiru, napomenuo je, nastojanja da se osmisli i ostvari posredovanje u slučajevima u kojima prijeti opasnost razvoda te da se pruži stručna pomoć bračnim drugovima koji imaju zajedničku maloljetnu djecu, kako bi prevladali krizu i ozdravili svoje odnose.
Istaknuo je i kako HBK podupire nastojanja da se, kao opće pravilo, uvede zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi za roditelje koji ne žive zajedno, kako bi se ojačala naravna veza djeteta s oba roditelja.
Biskupi pozdravljaju sve namjere, prijedloge i dokumente koji očituju obvezu države da štiti od nasilja i da zaštiti žrtve, napomenuo je dodavši kako u Istanbulskoj konvenciji ima mnogo dobrih i opravdanih prijedloga, ali i puno nejasnoća.
Istanbulskom konvencijom potiho se uvodi rodna ideologija
“Dužnost nam je upozoriti na to da, zbog težine i višeslojnosti problema – jer su žrtve obiteljskoga nasilja najčešće žene i djeca – pitanje zaštite posebno ranjivih skupina ne smije biti podložno nikakvim ideologijama”, rekao je Dugalić dodavši kako hrvatski biskupi izražavaju zabrinutost što se u tako važnome međunarodnom dokumentu pojavljuju neprihvatljive definicije, prema kojima bi trebalo poimati obitelj, rod i rodno nasilje.
Naglasio je kako određenjem roda Istanbulska konvencija čini određeni odmak od tradicionalnoga poimanja rodnih uloga koje se u određenoj kulturi oblikuju na temelju spola.
Biskupi ocjenjuju kako se Istanbulskom konvencijom potiho na mala vrata uvodi rodna ideologija u naše društvo, napomenuo je dodavši kako konvencija na prikriven način, uvodi novo poimanje ljudske spolnosti koje zadire u sam ustroj osobe te da ta konvencija dovodi u pitanje pravo na vjersku slobodu.
Upozorio je kako konvencija sadrži i otkrivanje profesionalne tajne, što bi dovelo do potpunoga međusobnog nepovjerenja među ljudima. Katoličkoj Crkvi je to zbog ispovjedne tajne potpuno neprihvatljivo, rekao je Dugalić.
Hrvatski biskupi pozivaju stoga da se o ratifikaciji Istanbulske konvencije otvori javna rasprava u hrvatskome društvu te da se u otvorenome razgovoru razmotre sve nedoumice koje ona ostavlja, kako bi se izbjegle dugoročne štetne posljedice, osobito u zakonodavnome i obrazovnome sustavu te time i posljedice za cjelokupno hrvatsko društvo, rekao je Dugalić.
