Ministarstvo gospodarstva u srijedu je u priopćenju o problemu ugradnje novih energetski učinkovitih plinskih bojlera uz ostalo najavilo da provjerava mogućnost pokretanja naknadnog prijedloga privremenog izuzeća ili odgode primjene pojedinih odredbi odgovarajuće Uredbe Europske komisije za zgrade s izgrađenim LAF/LAS dimovodnim sustavima.
U opširnom priopćenju o problemu ugradnje novih energetski učinkovitih bojlera i popratne građevinsko-tehničke kompatibilnosti s postojećim dimovodnim sustavima, iz Ministarstva podsjećaju da se Direktiva 2009/125 EZ od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju te provedbena Uredba Komisije (EU) br. 813/2013 оd 2. kolovoza 2013. za ekološki dizajn grijača prostora i kombiniranih grijača (bojlera) “odnose samo na nove proizvode koji se stavljaju na tržište EU”.
“Niti Direktiva niti Uredba ne propisuju obveznu zamjenu svih postojećih ugrađenih bojlera ili pripadajućih instalacija koji od trenutka stupanja na snagu istih ne zadovoljavaju propisane zahtjeve, već se predviđa postupna zamjena nakon što bojlerima istekne životni vijek te više ne budu ispravni za uporabu”, ističu iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.
Također napominju da se pri donošenju Uredbe vodilo računa o svim vlasnicima bojlera u već izgrađenim višestambenim zgradama u zemljama članicama EU, kod kojih se zbog građevinsko-tehničkih razloga odnosno kompatibilnosti s postojećim dimovodnim sustavima bojleri ne bi mogli zamijeniti novim energetski učinkovitim bojlerima.
Iz tog razloga zahtjevi sadržani u Uredbi omogućuju da se na tržište EU, osim novih kondenzacijskih bojlera, i dalje mogu stavljati konvencionalni atmosferski tipovi bojlera za zgrade sa starim dimovodnim sustavima (tip B1), pod uvjetom da isti zadovoljavaju zahtjeve za eko-dizajn, kako bi se izbjeglo stvaranje neopravdanih troškova potrošačima.
“Međutim, u Republici Hrvatskoj imamo specifičan slučaj jer postoji veliki broj zgrada sa specifičnim dimovodnim sustavima tzv. LAF/LAS, koji su projektirani samo za atmosferske bojlere sa zatvorenim sustavom izgaranja, tzv. turbo-bojlere. Na dimovodne sustave LAF/LAS ne mogu se priključiti bojleri koji zadovoljavaju zahtjeve eko dizajna prema gore navedenoj Uredbi, niti atmosferski (B1) niti kondenzacijski”, ističu iz Ministarstva.
VEZANE VIJESTI
Postojeći turbo-bojleri ne zadovoljavaju zahtjeve energetske učinkovitosti, a proizvođači se nisu odlučili modernizirati tu vrstu bojlera kako bi oni zadovoljili te zahtjeve pa se ti bojleri više ne mogu stavljati na tržište EU.
“U slučaju dotrajalosti turbo-bojlera, trenutno nema alternativnog tipa bojlera za zamjenu i ugradnju na postojeći dimovodni sustav. Ugradnja nekondenzacijskog bojlera tipa B1 kao i kondenzacijskog bojlera u LAF/LAS dimovodni sustav nije moguća bez sanacije dimovodnog sustava i zamjene svih bojlera na istoj dimovodnoj vertikali”, navode iz Ministarstva gospodarstva.
Podsjećaju da je Uredba 813/2013 donesena u godini kada je Hrvatska primljena u članstvo u EU pa se propustilo osigurati pravovremeno sudjelovanje stručnjaka iz RH u radnim skupinama ili tijelima prilikom donošenja Uredbe, a kada je bilo moguće ukazati na moguće probleme i pokušati pronaći adekvatne mjere kojima bi se ublažili učinci koji predstavljaju znatno financijsko opterećenje za korisnike.
“Provjeravamo mogućnost pokretanja naknadnog prijedloga privremenog izuzeća ili odgode primjene pojedinih odredaba Uredbe u RH za slučajeve zgrada s izgrađenim LAF/LAS dimovodnim sustavima, s obzirom da postoji znatan broj takvih zgrada, a troškovi provedbe Uredbe predstavljaju značajno financijsko opterećenje korisnicima”, naglašavaju iz Ministarstva.
Podsjećaju i kako se problem pojavljuje u slučaju kritičnog kvara, havarije ili potpune dotrajalosti turbo-bojlera koji zahtijeva trenutnu zamjenu. “Taj korisnik nije u mogućnosti kupiti turbo bojler koji zadovoljava zahtjeve Pravilnika i Uredbe o eko dizajnu proizvoda. Isto tako korisnik nije u mogućnosti ugraditi novi kondenzacijski ili B1 bojler bez prethodne sanacije dimovodnog sustava i izmjene svih ostalih bojlera priključenih na istu dimovodnu vertikalu. Ovaj problem prisutan je kod relativno novijih stambenih objekata, izgrađenih u zadnjih 10-15 godina, koji su projektirani i izgrađeni s dimovodnim sustavima LAF/LAS isključivo za turbo bojlere”, navode iz Ministarstva.
Stoga se, kako dodaju, nameće se zaključak da je problematika vezana za zamjenu bojlera, odnosno sanacije dimovodnih sustava prvenstveno u domeni graditeljske struke, odnosno ministarstva graditeljstva, dok je stavljanje na tržište novih bojlera u nadležnosti ministarstva gospodarstva.
“Ostaje upitno da li se pri projektiranju građevina moglo predvidjeti i uzeti u obzir koji će se budući propisi donositi, kakvi će biti zahtjevi i njihovi učinci. Ovakve situacije su se u znatnoj mjeri mogle izbjeći kod građevina izgrađenih u zadnjih nekoliko godina da se u RH prilikom projektiranja zgrada više vodilo računa o propisima EU, kako postojećim tako i onima koji su u pripremi. Trenutna brojka takvih ugrađenih turbo bojlera je oko 75.000 i to prvenstveno u gradovima Zagrebu i Osijeku. Kako se radi o relativno novim bojlerima, isti se u većini slučajeva, u slučaju kvara, još uvijek mogu popraviti jer su za njih dostupni zamjenski dijelovi”, kažu u Ministarstvu.
Najavljuju da će problem pokušati rješavati u suradnji s ministarstvom nadležnim za graditeljstvo, uključujući i ostale zainteresirane te pristupiti analizi trenutnog stanja s ciljem sagledavanja razmjera problema i pronalaženja adekvatnih rješenja.
Razmotrit će se, dodaju, sve mogućnosti za tehničke prilagodbe ili preinake kako bi se omogućila ugradnja prikladnih bojlera koji zadovoljavaju zahtjeve Uredbe sa što manjim financijskim opterećenjima za korisnike koji u uporabi imaju ispravne turbo bojlere.
Napominju i kako u ovom trenutku ne mogu govoriti o konkretnim financijskim opterećenjima vezanim uz zamjenu dotrajalih turbo bojlera novim kondenzacijskim te njihovim priključcima na postojeće dimovodne instalacije.
Iz Ministarstva gospodarstva zaključno poručuju kako će se zalagati da zahtjevi iz Uredbe 813/2013 ne rezultiraju stvaranjem neopravdanih troškova potrošačima, a što je u skladu i s odredbama članka 15. stavka 4. Pravilnika o utvrđivanju zahtjeva za eko-dizajn proizvoda povezanih s energijom.
