Treći pokušaj "rušenja" rada nedjeljom

Iako smo dosad dvaput svjedočili rušenju zabrane rada nedjeljom, ovoga puta ipak bi moglo doći do barem određenih modifikacija, ako ništa drugo, zbog europske direktive o radnom vremenu.

Zabrana rada nedjeljom u posljednjih 15 godina dva puta je uvedena i dva puta ukidana. Takve je zakone naime rušio Ustvani sud. Prvi je puta, 2004. godine, srušen zakon koji je u Sabor poslala Vlada Ivice Račana, a drugi puta 2009. godine, ukinuta je i zabrana rada nedjeljom koju je potpisala Vlada Ive Sanadera.

Dakle, Ustavni je sud zaključio da zabrana rada trgovina nedjeljom ne može biti način zaštite radnih prava.

Podsjetimo, srušeni zakon iz doba Ive Sanadera definirao je cijeli niz iznimki, dakle onih koji bi nedjeljom ipak mogli ipak raditi. Među njima su bile, primjerice pekare ili benzinske postaje. Zakon je akceptirao turističku sezonu i prosinac kao period u kojem bi rad nedjeljom bio dozvoljen. No, Ustavni je sud napsolijetku, bez obzira - zabranu ukinuo. Ukratko, zaključeno je da zaštita prava radnika nije ta ustavnotvorna vrednota zbog koje bi bilo dopušteno ograničavati poduzetničke slobode. Odnosno, da su prava radnika, poput primjerice tjednog odmora ili povećane naknade za nedjeljni rad, definirani zakonima te da je država odgovorna za provedbu tih zakona i zaštitu prava. Što može, istaknuli su, i bez zabrane nedjeljnog rada.

Sve jače inicijatie u Hrvatskoj i Europi

Međutim, inicijativa za uvođenje zabrane rada nedjeljom brojne su u Hrvatskoj, ali i u Europi. Prema Eurostatovoj statistici za 2017. godinu, od ukupnog broja zaposlenih, u Hrvatskoj je 6,2% radnika koji uobičajeno rade nedjeljom. U toj kategoriji zabilježen je pad tog broja posljednje dvije godine. No, ima i 29,3% onih koji nedjeljom rade ponekad. Ta kategorija bilježi kontinuirani rast posljendjih 10 godina. Dakle, ukupno je oko 35% radnika kojima nedjelja može biti radna. Europski je prosjek - 24 posto. 

Intencija zabrana rada nedjeljom prije svega je usmjerena na zaposlene u sektoru trgovine, a njih je trenutno, kažu u Sindikatu trgovine, oko 18.000.

Zakon o radu nalaže da se nedjeljni rad plaća više. No ne i koliko. To defiiraju ugovori i pravilnici. Pa koliko onda prosječno u trgovini košta rad nedjeljom? Računica Sindikata izgleda ovako: prosječna plaća u tom je sektoru, kažu, 4000 kuna bruto za prosječna 174 sata. Odnosno, redovni sat se tako plaća oko 23 kune. Nedjeljno povećanje iznosi 35% odnosno, uobičajeni sat se uvećava za oko 8 kuna. Pa tako ispada da za jednu nedjelju, odnosno uobičajenih 5 sati nedjeljnog rada, radnik na redovnu plaću dobiva 40 kuna više u brutu. Dakle, na ruke još i manje, kažu u Sindikatu trgovine - oko 32 kune.

Što na sve kaže aktualna Vlada? Još ništa konkretno. Naime, u srpnju ove godine na Vijeću za revitalizaciju na kojoj je sudjelovala i predsjednica, Andrej Plenković je rekao da treba veću pozornost pridodati reguliranju rada nedjeljom te da je važno osigurati i poštene plaće za rad nedjeljom i blagdanom. Dva mjeseca kasnije rade se analize kako bi se, u sklopu Europske direktive o radnom vremenu, pronašao odgovarajući model za ograničavanje rada nedjeljom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.