Najbogatiji hrvatski građani ne osjećaju krizu. Hrvatska je prošle godine imala 221 multimilijunaša od kojih svaki ima neto bogatstvo veće od 30 milijuna dolara, odnosno imovinu koja prelazi vrijednost od 210 milijuna kuna.
Preciznije, Hrvatska je lani dobila jednog multimilijunaša više u odnosu na 2013., kada je u zemlji bilo njih 220, prema godišnjem izvješću međunarodne agencije Knight Frank, objavljenom potkraj prošlog tjedna. Među 221 najbogatijom obitelji u Hrvatskoj, svaka deseta (njih 22) posjeduje imovinu veću od 100 milijuna dolara, odnosno najmanje 700 milijuna kuna.
Broj multimilijunaša u Hrvatskoj od početka prošlog desetljeća se udvostručio. Godine 2004. u zemlji je bilo 130 građana s imovinom većom od 30 milijuna dolara, a do 2024. godine bit će ih ukupno 303, ili 36 posto više nego danas, procjenjuje Knight Frank. Prema procjeni međunarodne kuće Wealth-X, vrijednost osobnog bogatstva oko 260 najimućnijih Hrvata iznosi najmanje 30 milijardi dolara, ili 210 milijardi kuna. Za usporedbu, bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske težak je oko 330 milijardi kuna, a izdaci državnog proračuna godišnje se kreću oko 110 milijardi.
Nismo izuzetak
Hrvatska nije nikakav izuzetak. Prošla je godina za najbogatije u svijetu bila profitabilnija od njihovih vlastitih očekivanja. Broj multimilijunaša u svijetu tijekom 2014. povećao se za tri posto i dosegnuo 172,9 tisuća, dok njihova osobna imovina vrijedi 20.800 milijarda dolara, procjenjuje Knight Frank. Najviše multimilijunaša živi u SAD-u i zapadnoj Europi. Hrvatska je jedna od rijetkih europskih bivših komunističkih zemalja koje su uvrštene u analizu, djelomice zato što je koncentracija multimilijunaša po stanovniku jedna od najvećih u (jugo)istočnoj Europi.
Prema top-listi najbogatijih Hrvata za 2013. godinu, koju je objavio Forbes, najbogatiji je Ivica Todorić s 4,4 milijarde kuna, a slijede ga obitelj Lukšić sa 1,3 milijarde, Emil Tedeschi s 1,1 milijardu i obitelj Besnier (vlasnici Lactalisa) s milijardu kuna. Na toj listi su i Ante Vlahović (700 milijuna kuna), Plinio Cuccrin (400), Marinko Zadro (390)…, piše Novi list.