Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izvijestio je u srijedu da je od prosinca prošle godine zabilježeno više od 130 slučajeva oboljelih od ospica u Hrvatskoj, najviše među predškolskom djecom i adolescentima, od kojih većina nije bila cijepljena protiv te izrazito zarazne virusne bolesti.
Broj oboljelih od ospica u zadnjih mjesec i pol dana gotovo se udvostručio, s obzirom da je u veljači bilo registrirano oko 60 oboljelih.
Većina oboljelih je iz Zagreba i okolice, a ima ih također i u Rijeci, Istri, Posavini i Slavoniji, navode u HZJZ-u te napominju da je samo dio oboljelih laboratorijski potvrđen, a dio bolesnika još je u obradi pa se službene prijave tek očekuju.
Gotovo polovica registriranih oboljelih osoba od ospica bila je hospitalizirana, a dio je kao komplikaciju razvio upalu pluća.
U HZJZ-u navode kako je u početku epidemije u prosincu većina oboljelih bila iz velikih obitelji s vrlo niskom procijepljenošću, koje su imale brojne kontakte s Bosnom i Hercegovinom, gdje također vlada epidemija ospica.
Neki od tih slučajeva rezultirali su širenjem infekcije među necijepljenim članovima obitelji i obiteljskih grupiranja ospica. No, s daljnjim razvojem epidemije sve je veći broj bolesnika koji nemaju nikakav izravni niti posredni kontakt s inozemstvom.
Tako je u zadnje vrijeme sve više oboljelih, uglavnom pojedinačnih slučajeva, među zdravstvenim djelatnicima koji su se najvjerojatnije zarazili na poslu, te djecom od kojih su se neka najvjerojatnije zarazila u čekaonicama zdravstvenih ustanova.
Za sprječavanje širenja infekcije važno je pravodobno otkrivanje oboljelih, njihova izolacija, te identificiranje i obrada osoba koje su bile u kontaktu s oboljelima kako bi im se ponudila zaštita nakon izlaganja virusu. Ključno je da liječnik koji sumnja na ospice prijavi slučaj nadležnom epidemiologu.
Zadnjih godina u Hrvatskoj je zabilježen samo pokoji slučaj ospica unesen iz inozemstva, stoga iz Ministarstva zdravlja ističu ključnu važnost održavanja visoke procijepljenosti protiv te bolesti.
Ospice su vrlo zarazna virusna bolest koja započinje povišenom tjelesnom temperaturom, konjuktivitisom i kašljem s karakterističnom upalom sluznice usne šupljine.
Nakon toga, trećeg ili četvrtog dana bolesti izbija karakterističan osip, najčešće prvo iza ušiju, na čelu, potom po licu, ispod kose, vratu, prsima, te nerijetko na dlanovima i stopalima. Osip izbija 48 sati i traje četiri do pet dana, nakon čega se koža peruta.