Hrvatska traži zamjenu za migove, novi ponuđač ruši cijenu

Vijesti 17. lip 201508:59 > 09:00
EPA/Pantelis Saitas

Iako se tek ovih dana u službu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva primaju posljednji remontirani zrakoplovi MiG-21, MORH je počeo hitnu potragu za zrakoplovima koji će ih zamijeniti.

Naime, ti zrakoplovi moći će letjeti do 2023. godine, a nabavka novih zrakoplova mora početi što prije jer je prelazak na novi tip proces koji će trajati godinama. Do sada su se kao favoriti ljudi u zrakoplovstvu iskristalizirali novi švedski zrakoplovi JAS-39 Gripen i rabljeni američki F-16, koji su parkirani u pustinji u Nevadi i treba ih temeljito obnoviti. No, kako doznaje tportal, jedna od opcija iznenada su postali izraelski zrakoplovi F-16, koji će toj zemlji postati nepotrebni nakon uvođenja ‘nevidljivog’ višenamjenskog lovca F-35.

Nakon što je Ministarstvo obrane nedavno poslalo tzv. RFI (Request for information), odnosno informativni upit u nekoliko tvrtki i veleposlanstava zemalja iz kojih su tvrtke koje proizvode borbene zrakoplove kako bi se prikupile informacije o letjelicama i opremi koja je potrebna pri izradi stručne studije o mogućnostima protuzračne obrane. MORH je odbio dati detalje kome je točno poslao upite, ali neslužbeno doznajemo da su ‘u igri’ rabljeni američki F-16 čiju avioniku modificira izraelska tvrtka Israel Aerospace Industries, modernizirani portugalski F-16 te NATO-u kompatibilni mađarski MiG-ovi 29S, ali i švedski Gripeni, čiji proizvođač SAAB već dugo lobira u Hrvatskoj. Iako se čini da je rano ‘paničariti’ kada je još sedam do osam godina do isteka resursa MiG-ova, valja znati da uvođenje novog tipa zrakoplova, obuka osoblja i prilagodba infrastrukture traju godinama. Ako se ne krene u nabavu već nagodinu, moglo bi se dogoditi da Hrvatska kupi zrakoplove, ali da ih ne može adekvatno koristiti 2023. godine, piše tportal.

Zrakoplov F-16 bio je tražena ‘rabljena’ roba, ali sve ga je teže nabaviti. Kako doznaje tportal, otvorila se mogućnost da se od Izraelskog zrakoplovstva nabavi određen broj tih letjelica, koje će u tamošnjem zrakoplovstvu uskoro početi zamjenjivati znatno napredniji, ‘nevidljivi’ višenamjenski lovac F-35. Do sada se o Izraelu kao o eventualnom ponuđaču zrakoplova Hrvatskoj govorilo tek u kontekstu zastarjelih letjelica Kfir, koje su performansama bliže zrakoplovu MiG-21 nego modernim letjelicama. Izraelci su, navodno, Hrvatskoj spremni dati znatno bolju cijenu od Amerikanaca, ali u tako velikim poslovima velik je utjecaj politike pa se ne može sa sigurnošću govoriti koliko je taj posao izgledan.

Upit vezan za eventualnu nabavku lovačkih aviona koji bi zamijenili dotrajale ruske MiG-ove 21, temelji se na studiji izrađenoj prije tri godine u kojoj je sudjelovao i umirovljeni stožerni general te prvi hrvatski veleposlanik pri NATO-u Antun Tus koji je, kao član MORH-ova tijela za prikupljanje neobavezujućih ponuda proizvođača zrakoplova, upravo ta dva tipa zrakoplova označio kao optimalne za potrebe našeg ratnog zrakoplovstva. Tus, kao iskusni pilot koji je letio na tridesetak tipova aviona, među ostalima i na F-16, u razgovoru za tportal navodi kako bi se F-16 s resursima od petnaestak godina mogao povoljno nabaviti, no prema njegovom mišljenju, ne treba smetnuti s uma i znatno skuplji Gripen koji je istovremeno jeftiniji za održavanje.

Iako u MORH-u nisu htjeli odati kojim su proizvođačima poslani upiti, Tus smatra kako su favoriti upravo ta dva tipa zrakoplova te kako su poslani upiti nastavak ozbiljnog razmatanja mogućnosti nabavke lovačkih zrakoplova nakon što je Vijeće za obranu, uz nazočnost predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Zorana Milanovića, nedavno zaključilo da će do kraja ove godine biti napravljena stručna studija o modelima modernizacije borbene komponente Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

‘Imajući u vidu naše financijske mogućnosti i realne potrebe, kao i obaveze preuzete ulaskom u NATO članstvo, nabavka višenamjenskih taktičkih lovaca F-16 bila bi optimalna, s obzirom na njihovu prilagodljivost i privlačnu cijenu od nekih 10 milijuna dolara po aparatu’, misli Tus. ‘Nabavka izraelskih verzija F-16 ACE s poboljšanom avionikom i jačim radarom te ciljnikom za rakete spregnutim na vizir pilota, kao i portugalska verzija istog lovca na kojoj je poboljšan radar, povećane operativne performanse i pojačana pouzdanost te održivost aviona, zadovoljili bi operativne potrebe našeg ratnog zrakoplovstva, budući da se radi i o verzijama koje svojim poboljšanjima čine taj lovac treće generacije borbenim zrakoplovom koji se može smatrati aparatom koji konkurira lovcima iduće generacije.

Njegova iznimna prilagodljivost smatra se jednim od glavnih razloga što je uspješno izvezen u 24 zemlje. Također se smatra jednim od najsigurnijih lovaca na svijetu koji je sposoban napasti sve mete u zraku i na zemlji širokim rasponom oružja i pametnih bombi u svako doba dana i noći i u svim vremenskim uvjetima’, pojašnjava Tus koji je isprobao letna svojstva F-16 dok je 1989. godine kao zapovjednik ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane bivše države gostovao u američkoj vojnoj bazi Luke u Arizoni.

‘Svi elementi leta koje sam tada isprobao u potpunosti zadovoljavaju, radi se o sofisticiranim zrakoplovima čija je aerodinamika prilagođena za najzahtjevnije borbene letove, dok bi poboljšane verzije koje nam nude na tržištu, dodatno zadovoljile sve parametre nužne za odabir zrakoplova. Uz to, šesnaestica ima kapljičasti oblik kabine bez okvira u vidnom polju radi bolje preglednosti, dok je upravljačka palica na desnoj strani radi lakšeg upravljanja pod velikim G-silama, a sjedalo pomaknuto unazad kako bi pilot lakše prkosio velikim G-silama’, smatra Tus.

Uz to, iskusni pilot misli da je nabavka novih lovaca potrebna zbog očuvanja sposobnosti borbenog zrakoplovstva te da bi naše potrebe uključivale 10 do 12 jednosjeda te maksimalno četiri dvosjeda radi obuke, ali i ostalih aktivnosti, budući da su takvi primjerci sposobni i za borbeno djelovanje. ‘U obzir dolazi i ponuda SAAB-a i njihovih Gripena, jer Šveđani nude konkretan offset program, novije zrakoplove i najpovoljnije dugoročne troškove održavanja i korištenja zrakoplova’, navodi stručnjak. Što se, pak, tiče nabavke mađarskih MiG-29 kojih se Mađarska želi riješiti nakon što je nabavila švedske Gripene, Tus kaže da sam postupak obnove tamošnjeg ratnog zrakoplovstva govori sam za sebe.

‘Iako sam letio i na tom zrakoplovu koji sa svojim poboljšanim verzijama također pripada samom vrhu, taj tip zbog mogućnosti potrebe nabavke rezervnih dijelova i trenutne krize na relaciji Moskva-Bruxelles, smatram samo dodatnim opterećenjem za naše oružane snage’, zaključuje Tus.