Što Austrija nakon terorističkog napada u Beču može napraviti po pitanju radikalizacije? Može li pandemija pomoći bržoj tranziciji na zelenu ekonomiju i pospješiti borbu protiv klimatskih promjena? Koliko je za Europu koja stari, nakon pandemije, važno pitanje ekonomije skrbi? Za Global Fokus govorila je Bedrana Ribo, zastupnica Zelenih u austrijskom parlamentu.
Prenosimo dio razgovora sa zastupnicom Ribo.
Spomenuli ste jedno vrlo važnu temu, to je tema kojom se vi dominantno bavite, vi ste šefica tog odobora u parlamentu, a to je pitanje skrbi za starije, nešto što se lijepo na engleskom kaže care economy. Pandemija je zaista pokazala i taj demografski deficit koji ima Europa s jedne strane, dakle stanovništvo nam stari. S druge strane spomenuli ste pitanje tržišta rada, da naravno ljudi idu tamo gdje imaju više prilika. Treća tema je naravno da je pandemija pogodila staro stanovništvo i cijela tema skrbi, neplaćenog rada u skrbi za starije, nemoćne i bolesne, što pogađa žene dominantno koje su najviše u takvoj vrsti rada prisutne. Ima li Europa kao svoj zeleni plan i taj nekakav “care plan”, dakle plan o skrbi za budućnost? Jer to će biti tema i u zdravstvu i u društvenom smislu, vrlo važna za našu budućnost.
Ja iskreno rečeno ne znam ima li Europa plan, ali znam da mi kao Zeleni, kao dio Vlade imamo plan što se tiče njege, kao što ste rekli “care” rad. Naš ministar zdravstva Rudolf Anschober je isto član Zelenih koji je kao jednu veliku temu, kao jedan veliki projekt naše Vlade smo mi rekli to će biti reforma tog “care arbeita (rada)”, “care economy”. Ova pandemija je pokazala bolje nego išta dosad da se po tom pitanju godinama ništa nije radilo. Mi znamo da su naši državljani sve stariji i stariji, da mi sve manje i manje imamo ljudi koji hoće raditi u tom sektoru jer jednostavno kao što ste rekli, to su većinom žene. Taj sektor nije dovoljno plaćen, taj posao nije baš toliko atraktivan. Znači mi smo 20. listopada počeli jedan veliki proces, u biti najveća reforma “care economy” u Austriji. Mi reformiramo njegu, što znači da nama u Austriji treba do 2030. godine preko 100 tisuća radnika ili radnica u njezi. Morat će se naći kad tad. Hoće li to biti da će se tržište otvoriti, hoće li to biti da će se prekvalifikacije morati olakšati, mi to nećemo moći sami sve podnijeti. Stanovništvo je sve starije. Mi imamo preko milijun ljudi u Austriji koji njeguju nekoga u obitelji, bili to mama, tata ili to bio netko drugi te ljude moramo podržati i moramo im olakšati jer taj sistem je skoro na rubu da više ne može sam sebe održati. I zbog toga smo krenuli u taj veliki proces koji će trajati do kraja ove godine i već se nadamo da ćemo s rezultatima 2021. moći se javiti u javnost. Želimo imati u 500 općina u cijeloj Austriji “community nurses”. To su medicinske sestre kao u skandinavskim zemljama koje rade u preventivnom radu njege. Želimo oklakšati ljudima koji njeguju svoje najmilije da dobiju zakonsko pravo na jedan slobodan dan u mjesecu, želimo podržati ljude s fondom za obrazovanje da žene i muškarci, po mogućnosti više i muškarci se odluče raditi u tom sektoru. Tu imamo velike planove i tu sam stvarno optimistična da će nam puno toga i uspjeti.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.