Tijela javne vlasti ne smiju proslijeđivati i obrađivati osobne podatke građana ukoliko osobe čiji se podaci razmjenjuju o tome nisu unaprijed obaviještene, presudio je Sud Europske unije.
To, primjerice, znači da poreznici ne mogu podatke o prihodima nekog građanina proslijediti nekom drugom javnom tijelu koje će onda na osnovu prikupljenih podataka od građana naplatiti doprinose za zdravstveno ili mirovinsko osiguranje. Sud Europske unije, naime, presudio je kako su ‘u pravu unije protivni prosljeđivanje i obrada osobnih podataka između dvaju tijela javne uprave države članice, a da dotične osobe o tome nisu bile prethodno obaviještene’.
PROČITAJTE JOŠ
Države članice Europske unije trebat će se voditi ovom prošlotjednom presudom Suda EU te podatke koje javna tijela prikupljaju o građanima bez njihova dopuštenja neće moći proslijediti drugom tijelu javne uprave. U Hrvatskoj se osobni podaci korisnika razmjenjuju u sustavu socijalne skrbi, ali ova presuda ne bi trebala imati utjecaja na postavljeni sustav. Naime, korisnici usluga socijalne skrbi unaprijed su upoznati s činjenicom da će se od tijela javne uprave tražiti podaci o njihovom imovinskom stanju, odnosno da se podaci koje daju mogu razmjenjivati.
Prema riječima Hrvoja Sadarića, pomoćnika ministrice socijalne politike i mladih, korisnici koji ulaze u sustav socijalne skrbi daju suglasnost za razmjenu podataka koje daju kada unutar sustava traže neko od prava.
‘Ti podaci mogu se proslijediti jedino tijelima uprave koja korisniku osiguravaju neko pravo’, veli Novom listu Sadarić ističući kako je sustav dobro osiguran i u njegovoj pripremi se konzultiralo i Agenciju za zaštitu osobnih podataka.
‘Ako netko od radnika iz centara socijalne skrbi od MUP-a traži podatak o tome ima li korisnik zajamčene minimalne naknade automobil, onda će u sustavu biti vidljivo tko je i zbog čega taj podatak tražio’, veli Sadarić.
Naime, provjera imovinskog stanja osobe koja traži realizaciju nekog od prava u sustavu socijalne skrbi dopuštena je operacija. No, ako bi netko od radnika Centara socijalne skrbi pokušao provjeriti imovinsko stanje nekog tko ne traži pravo iz sustava socijalne skrbi to bi sustav evidentirao kao neovlašteni podatak.
