Viceguverner HNB-a: Banke neće u 'štrajk' zbog konverzije

Prvi put nakon niza godina smanjuje se i kreditna izloženost banaka prema državi pa su već krenula nagađanja da je zavrtanje pipe odgovor banaka na konverziju. No, Damir Odak, viceguverner Hrvatske narodne banke, kaže da je Zakon o konverziji donesen u rujnu pa zbivanja u kolovozu ne treba dovoditi u vezu s tim potezom Vlade. Zbog smanjene potražnje usporavanje i stagnacija kreditne aktivnosti banaka traje od 2012. godine s različitom mjesečnom dinamikom.

''Banke neće imati nikakve industrijske akcije i racionalno će se ponašati. Konverzija nema utjecaja na stanje kredita u kolovozu'', komentira Odak. Racionalno ponašanje, dodaje, podrazumijeva i to da će vjerojatno uzeti u obzir činjenicu da država može naknadno intervenirati u ugovorne odnose i tome će prilagoditi svoju ponudu. Odak kaže da središnja banka nema nikakvih signala da je zakon potaknuo zastoj u kreditiranju.

Otkako je izmijenjeni zakon stupio na snagu, učestale su i intervencije središnje banke kojima se pojačava likvidnost bankarskog sustava.Uz pozive dužnicima u CHF da dostave točne adrese, ako su ih mijenjali, kako bi im do sredine studenog mogli dostaviti izračune o konverziji, banke su proteklih dana pojačale marketinšku kampanju za nove kredite. Najtraženiji su gotovinski kunski krediti, a analitičari RBA izračunali su da su čisti kunski krediti od kraja prošle godine skočili za 2,3 milijarde kuna, odnosno tri posto.

Kamate na nove kunske stambene kredite gotovo su se izjednačile s kamatama na eurske kredite (oko 5,5 posto), dok su kod novih potrošačkih kredita kamate za jedan postotni poen niže od eurskih i iznose 8,5 posto. Prvoklasnim su dužnicima, odnosno ljudima s natprosječnim primanjima koji nisu zaduženi, banke počele nuditi potrošačke kredite uz 6,6 posto efektivne kamatne stope, no većina ostalih građana na gotovinski kredit mora platiti kamatu veću od 9 posto pa ne čudi što takve kredite uzima samo onaj tko mora, piše Večernji list.