Nedavni teroristički napadi još jednom su pokazali svu bezobzirnost terorista, ali i dodatno šokirali spoznajom da su oni itekako dobro koordinirani pored svih mogućih sigurnosnih prepreka, nadzora i prisluškivanja.
Istragom je, naime, utvrđeno da su teroristi međusobno komunicirali putem tzv. ghost aplikacija za mobitel koje omogućuju kriptirani prijenos podataka koji su zaštićeni u tolikoj mjeri da ih je gotovo nemoguće probiti. Ipak, iako se čini da su najmanje korak ispred svojih progonitelja, postoje metode kojima se njihovo kretanje i komunikacija mogu nadzirati, piše tportal.
Ponajprije valja pojasniti kako uopće funkcionira komunikacija među teroristima. Bazično komunikacija između headhuntera iz redova terorista i potencijalnog unovačenog terorista počiva na komunikaciji započetoj putem društvenih mreža, posebice na Twitteru. Kada lovac koji novači suradnike pronađe poželjnog kandidata, s njim stupa u kontakt te odmah preusmjeravaju komunikaciju na enkripcijom zaštićene kanale poput standardnih aplikacija kao što su WhatsApp, Telegram ili PlayStation Network, ali i neke nama manje poznate aplikacije, Silent Phone ili Signal, koje nude enkripciju glasa, videosnimaka i tekstualne komunikacije potpuno besplatno.
Omiljena teroristička aplikacija
Jedna od najomiljenijih aplikacija u redovima ISIL-a je Telegram, a on omogućuje samouništavajuće poruke koje se brišu nakon perioda što ga definira sam korisnik koji šalje poruku te, ono što je bitno naglasiti, ne ostavljaju tragove o postojanju. Veza između dva ili više korisnika koji se dopisuju, razmjenjuju datoteke i multimediju ostaje enkriptirana po sustavu end to end, što onemogućuje enkripciju pružatelju usluga, pa je nemoguće ući u trag korisnicima ili ih prisluškivati.
Ova besplatna aplikacija dostupna je u cijelom svijetu na svim platformama, što dodatno otežava nadzor, a teroristi mogu bez ikakvih strahova da će biti razotkriveni nesmetano komunicirati. Pripadnici ISIL-a koriste aplikaciju Telegram i stoga što iza njene izrade stoji ruska tvrtka, čime se, barem zasad, smanjuju šanse da se podaci proslijede američkim obavještajnim službama.
Zbog sustava zaštićene komunikacije teroristi koriste i konzolu Sony Play Station, na što je svojedobno upozorio poznati zviždač Edward Snowden, a potvrdio belgijski ministar unutarnjih poslova Jan Jambon, kazavši kako je komunikaciju putem konzola teže pratiti nego preko spomenutih aplikacija. Jambonove tvrdnje potvrdili su i američki te francuski obavještajci dodajući da teroristi komuniciraju putem određenih igara koristeći enkripciju kao sredstvo komunikacije.
Presretanje komunikacije
‘Sve ovisi o onome tko stoji s druge strane te koliko je tehnološki potkovan, odnosno koliko ima utakmicama u nogama, no svakako postoje metode filtriranja uzoraka podataka koje međusobno razmjenjuju teroristi’, mišljenja je Tomislav Bronzin, iskusni ICT-stručnjak i osnivač tvrtke Citus koja se bavi proizvodnjom složenih računalnih sustava i savjetovanjem u razvoju web i pametnih aplikacija, mobilnih rješenja i UC-rješenja baziranih na Microsoftovoj platformi, dodajući kako postoje tzv. back door sustavi koji se ugrađuju u softver te omogućuju praćenje korisnika i presretanje njihove komunikacije.
Takvo što je u svoje proizvode ugradila tvrtka Cisco, što omogućuje ‘zakonito presretanje’, uključujući mrežni operativni sustav IOS i VoIP-linije. Ova mogućnost podrazumijeva proces kojima snage sigurnosti ovlašteno izvode elektronički nadzor komunikacija s komutacijom vodova i paketa, kao što je prisluškivanje po sudskom ili administrativnom nalogu.
Obični građani na udaru nadzora
Upravo zbog nedavnih terorističkih napada, podsjeća Bronzin, pojedine zemlje zatražile su ostavljanje spomenutih ‘zadnjih vrata’ u komunikacijskim alatima kako teroristi ne bi mogli komunicirati bez nadzora. Ono što je problematično, ističe ICT-stručnjak, jest to da privatnu komunikaciju običnih građana pritom nitko ne spominje.
Podsjetimo, nedugo nakon prošlotjednih terorističkih napada u Parizu borci za ljudska prava istaknuli su da građani ne smiju dopustiti njihovo kontroliranje bez sudske vlasti. Naime u Francuskoj već postoji zakon prema kojem ‘svaka osoba koja ugrožava interese države može biti pod kontrolom‘, što je širok pojam. Francuska, poput Sjedinjenih Država, u kojima je nakon terorističkih napada usvojenPatriot Act, a zatim i modificirani Freedom Act, demokratska je država koja poštuje ljudska prava, no ističu aktivisti, to je ne sprečava u ograničavanju sloboda.
Iako se čini da će se u borbi protiv globalnog terorizma teško pomiriti važnost svih metoda u sprečavanju njegove ekspanzije i ljudska prava, Bronzin zaključuje da, unatoč pravnim kočnicama, postoje pravno opravdane metode kojima se mogu detaljnom analizom te filtriranjem podataka utvrditi namjere terorista iako se čini da su oni uvijek korak ispred,piše tportal.
