Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula pitao je Europsku komisiju “hoće li poduzeti pravne mjere kako bi utjecali na unapređenje i implementaciju zakonodavstva vezanog uz mjerenje kvalitete zraka, zbog onečišćenja zraka koje uzrokuje Rafinerija nafte Brod u Bosni i Hercegovini, u neposrednoj blizini granice s Hrvatskom”.
Ujedno je pitao i što će se poduzeti oko podizanja tehnoloških standarda u Rafineriji, a nastavno na stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz lipnja prošle godine.
U telefonskom javljanju iz Bruxellesa za N1 je kazao kako razumije važnost rafinerije, jer u njoj radi svaki šesti stanovnik Bosanskog Broda, ali i da vjeruje kako nije nemoguće pomiriti interese kapitala i populacije, koji je u ovom slučaju – zdravlje stanovništva. Kazao je i kako ruski vlasnik rafinerije tvrdi da je uložio stotinu milijuna eura u pogon te da su poručivali u prošlosti da žele eliminitati najštetnije emisije, sumporovodik i benzen, ali mjerenja kakvoće zraka ih demantiraju.
VEZANE VIJESTI
Kao predsjednik Izaslanstva za odnose s BiH, Picula je pitanje Komisiji poslao kao reakciju na dopis gradonačelnika Slavonskog Broda Mirka Duspare. On je upozorio na enormno prekoračenje graničnih vrijednosti lebdećih čestica, sumporovodika i dušikovog oksida u zraku koje uzrokuje Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu što traje od 2008. godine.
“Prema mjerenjima tvrtke Aqicn, indeks količine lebdećih čestica promjera manjeg od 2,5 mikrometra u Slavonskom Brodu 08.01.2016. iznosio je 261, što je najveći index izmjeren u Europi. Kvalitetu zraka u Slavonskom Brodu mjeri i Agencija za zaštitu okoliša u Hrvatskoj, te je 11.01.2016. izmjerena količina PM 2,5 čestica bila 86,80, što se smatra visokim, četvrtim od pet stupnjeva zagađenja”, upozorio je zastupnik Picula u pitanju.
BiH nema sustav mjerenja kvalitete zraka na državnoj razini
Na nedostatak napretka u usklađivanju energetskih i politika zaštite okoliša s pravnim stečevinama EU višestruko je ukazala i Komisija u svom posljednjem izvještaju o napretku BiH, dodao je Picula.
“Primjerice, istaknuto je da BiH u ovom trenutku nema uspostavljen sustav mjerenja kvalitete zraka na državnoj razini. Potpisivanjem Ugovora o Energetskoj zajednici BiH se Direktivom 2008/1/EZ obvezala na integrirano sprječavanje onečišćenja, a u međuvremenu je na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)”.
Iako su se ovim pitanjem ranije bavili i drugi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, od stupanja na snagu SSP-a postoji i pravna osnova za reakciju Komisije, a pozicija hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule kao predsjednika Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH, obvezuje i na političku reakciju.
Podsjećamo, U petak, 8. siječnja, stanovnici Slavonskoga Broda udisali su najzagađeniji zrak u cijeloj Europi. Više o tome možete pronaći OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
