Četiri kandidata za izbor budućeg glavnog državnog odvjetnika predstavili su u srijedu na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, svoje programe i odgovarati na pitanja članova odbora i zainteresiranih zastupnika. Prvi se predstavio odvjetnik Mladen Dragičević, zatim aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić, potom sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić i na koncu zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner. Ključne teme sa saslušanja u Newsroomu je analizirala odvjetnica Vesna Alaburić s našim Domagojem Novokmetom.
Dragičević je u svom izlaganju, između ostalog, kazao i da je nagodba vrhunac prava, a slično razmišlja i Alaburić. “Nagodba je nešto što je poželjno, mirno rješavanje sporova je jako pozitivno.”
Odvjetnica se osvrnula i na vještačenje u slučaju Agrokor. “Prema informacijama u medijima, ne postoji dokaz da je tadašnja županijska državna odvjetnica svjesno ili namjerno odlučila da se provede takvo vještačenje koje će poslije biti nezakonito i neće biti usvojeno kao dokaz u postupku”, kazala je Alaburić.
Kalabrić se najduže zadržao na današnjem saborskom Odboru, a neki iz oporbe vjeruju da je on glavni kandidat za novog šefa DORH-a. “Zbog čega je EPPO važniji od DORH-a i USKOK-a?”, upitao je on u jednom trenutku.
“Percepcija javnosti je da je EPPO mnogo učinkovitiji u procesuiranju sumnjivih kažnjivih djela u odnosu na DORH i USKOK. Naše Državno odvjetništvo i USKOK imaju neusporedivo više posla, kadrovski su devastirani i zaista im nije lako raditi”, smatra odvjetnica.
Alaburić se osvrnula i na ideju da se DORH oslobodi obveze da osobno prisustvuje ročištima u predmetima gdje je kazna do pet godina zatvora. Kalabrić smatra da je to vatrogasna mjera.
“Ne bih se složila s tim prijedlogom. To seže iz vremena kad je sud na određeni način dovršavao poslove DORH-a. Često smo imali situaciju da DORH pokrene postupak, a sud je bio ovlašten i samostalno odlučivati o dokaznim prijedlozima i popraviti sve greške državnog odvjetnika. Mislim da tako ne treba postupati i da treba postojati jedan postupak u kojima će stranke biti ravnopravne, a sud se treba kretati u okvirima stranaka i zato mislim da je važno da državni odvjetnik dođe u sudnicu. I kao braniteljica mogu reći da je suludo sudjelovati u postupku u kojem nemate drugu stranu”, istaknula je Alaburić.
“Malo ću braniti suca Turudića…”
Što se tiče Turudića, on se suočio i s pitanjima vezanim uz slučaj Vinke Luetić-Herman, majke predsjednika zagrebačkog HDZ-a Mislava Hermana koja je uspjela potpuno izbjeći zatvor u aferi s namještanjem invalidskih mirovina.
“Malo ću braniti suca Turudića, nije on odluku donio nego vijeće. Nije on mogao zloupotrebljavati poziciju”, istaknula je Alaburić. “Ako se ima na umu da je riječ od gospođi od 78 godina i koja je u lošem zdravstvenom, stanju onda su to elementi koji utječu na kaznu.”
“Mislim da je tema od javnog interesa, da su članovi sudskog vijeća dužni dati dogovore, a na nekim način bih se složila s Turudićem – pa što ako je majka HDZ-ovca – to ne smije biti ni olakotna ni otežavajuća okolnost”, dodala je Alaburić.
Odvjetnica se osvrnula i na Wagnera kojeg je pohvalila u jednoj stvari koja se odnosi na pitanje formalnosti u zapovijedanju u DORH-u u odnosu na neformalne pritiske.
“Ne znam ništa iznutra, ali bih rekla da je to ključni problem našeg Državnog odvjetništva. Dopalo mi se što je Wagner naglasio potrebu neovisnosti svih državnoodvjetničkih dužnosti i afirmiranje profesionalnosti na način ‘oobavljam svoj posao profesionalno i odgovorno, ti moj šefe imaš pravo biti nezadovoljan i dati mi uputu, a uputa mora biti u pisanom obliku’, a zakon kaže da ako je uputa usmena, u roku od osam dana mora biti sastavljena bilješka o tome. Koliko znam, to se baš ne događa u Državnom odvjetništvu. Glavni državni odvjetnik nije neposredni šef svim državnoodvjetničkim dužnosnicima, on izravno komunicira sa županijskim državnim odvjetnicima, a oni su nadređeni općinskim državnim odvjetnicima, a svako od njih u okviru svoje mjesne i stvarne nadležnosti ima svoje zamjenike”, pojasnila je Alaburić.
“Saslušanje je veliki iskorak”
Kaže da je zakonom sve to dobro uređeno i kada bi to tako stvarno funkcioniralo, bilo bi puno bolje. “Wagner je dobro akcentirao ono što bi trebalo biti ključ izgradnje dobre državnoodvjetničke službe u našoj zemlji.”
Smatra da je ovo saslušanje veliki iskorak. “Prije toga Vlada se mogla s nekim na nepoznat način dogovoriti i predložiti ga kao kandidata, odbor daje mišljenje o toj jedinoj osobi i Sabor ga izglasa. Ako se radi o Vladi koja ima većinu, sve je relativno vrlo formalno, a ovako se omogućuje ljudima da se kandidiraju, da javnost kontrolira postupak, svi mi procjenjujemo tko bi bio najbolji kandidat – osoba od kontinuiteta ili osoba koja će donijeti neke promjene.”
Lex AP na Odboru
Kalabrić je na današnjem izlaganju kazao da je lex AP neprovediv, a Alaburić je istaknula da taj zakon ne štiti ni okrivljenika niti koristi interesima postupka.
“Ne bih upotrijebila kvalifikaciju neprovediv, ali mislim da rješenje nije dobro. Složila bih se da treba urediti način izvještavanja iz dijela postupka koji je nejavan. Pitanje je kako to učiniti. Ovo rješenje; a radi se o rješenju u kojoj treba s jedne strane zaštiti interese okrivljenika i presumpciju nevinosti, interese kaznenog postupka da budu učinkoviti i bez pritisaka sa strane, a da istovremeno osiguramo pravo javnosti da bude informirana – pokušava se pronaći balans. Iz činjenice da će počinitelj ovog novog kaznenog djela biti i okrivljenik i njegov branitelj kazuje da se ovom odredbom ne štite interes okrivljenika i presumpcija nevinosti.
Štitimo li interes kaznenog postupka? Rekla bih da ne. Ovdje se kriminalizira otkrivanje sadržaja izvidne radnje počinjene s ciljem da se učini dostupnim javnosti. Ako neki državni odvjetnik u krugu prijatelja ispriča svašta o izvidnim i dokaznim radnjama, a ne s ciljem da to javnosti učini dostupnim – nema kaznenog djela. Ako netko iz tog kruga doturi novinarima informaciju, opet nema kaznenog djela.”
“Ne štiti okrivljenika, ne koristi nužno interesima kaznenog postupka i jedino se kriminalizira objavljivanje. Bitno je da ne bude objavljeno i zato mislim da je to apsolutno loše rješenje i zato mislim da su sve reakcije medija i novinara opravdane”, zaključila je Alaburić.
Saslušanja na od Odboru pratili smo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare