Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović najavio je planove za narednu godinu u svom resoru. Radi se o paketu ekonomskih i demografskih mjera. O svemu je govorio u N1 Studiju uživo.
Na pitanje tko bi mogao prihvatiti mjeru “Biram Hrvatsku” i odlučiti se vratiti u Hrvatsku, Aladrović kaže da se radi o gospodarskoj mjeri koja ima dva snažna elementa, prvi je demografski, a drugi orijentacija na zeleno i digitalno.
“Kad gledamo mjere aktivne politike zapošljavanja, one dolaze u logičnom trenutku, na početku godine”, kaže ministar i dodaje da dolaze i u logičnom trenutku što se tiče gospodarske situacije.
“Ono gdje postoji prostor za napredak je stvaranje novih radnih mjesta, a jedna od mjera, njih ukupno osam, ima i taj demografski karakter, da svi oni koji se žele vratiti u Hrvatsku imaju snažan dodatni poticaj da to i učine”, kaže. Dodaje i da je jedan dio ljudi otišao iz zemlje kad je RH ušla u EU, ali i da se to događalo u svim zemljama članicama.
“Ono što želim jasno naglasiti, ove mjere vrijede i za građane koji borave u RH i nisu je napuštali. Samo je razlika u visini potpore, između 110 i 150 tisuća kuna su potpore za sve. Dodatan poticaj je za dvije skupine: one koji se vraćaju iz europskog prostora, a drugi za one koji vide priliku u manje razvijenim dijelovima RH”, govori ministar.
Očekuje dobar odaziv
“Mi smo promatrali što rade nama ekonomski konkurentne zemlje. Te potpore se svode na pet do osam tisuća eura”, kaže ministar dodajući da ga raduje što se javio cijeli niz lokalnih čelnika koji smatraju da ova mjera ima smisla.
“Očekujem da će se nakon ovog seta mjera uključiti i lokalne sredine kako bi privukle ljude da investiraju. Kreiranje radnih mjesta nema alternativu u ovom trenutku”, kaže.
Aladrović se osvrnuo i na kritike upućene na račun mjere “Biram Hrvatsku”.
vezane vijesti
“Kritike na svake mjere Vlade dolaze iz istog smjera. Kad govorimo o UGP, s njima smo imali amplitude u suradnji, s nekima smo imali korektnu suradnju, nažalost to nije moguće s Oreščaninom. Nisam siguran predstavlja li on svoju propalu političku platformu ili UGP. Kad gledamo njegove kritike, kad je počeo kritizirati protekle mjere, mogli smo biti sigurni da su dobre”, kaže dodajući da “moramo biti iskreni i priznati da je veći broj radnih mjesta rezultat rada Vlade”.
“Kad se rade procjene, uvijek postoji taj faktor koji nije moguće izračunati. Mi imamo neko međusobno povjerenje. Proces donošenja mjera nije jednostran, mi vrlo aktivno razgovaramo s HUP-om, sindikatima, međuresorno, HZZ-om… Izrazito široka masa ljudi sudjeluje u tome. Naravno da se vodimo i istraživanjima i trendovima. Ta mjera će tek sljedeći tjedan biti usvojena u HZZ-u. Tako da možemo zaista sa sigurnošću reći da smo radili na tome da ona bude prijemčljiva i prihvatljiiva ljudima”, govori ministar. Dodaje i da je u cijeli set mjera uložen više od milijardu kuna.
“Siguran sam da će interes biti veći od našeg projiciranog interesa”, govori Aladrović. Kaže i kako se sad nalazimo na najvećem broju zaposlenih od 2008. te da su svjesni da ćemo morati imati kompetentnu radnu snagu i da će od proljeća početi dodatno ulagati.
“Očekujemo da će rasti i plaće, one rastu puno brže od stope inflacije. Očekujemo da će se taj rast nastaviti i u sljedećem periodu u gospodarstvu. Ako gledamo politički i ekonomski, mi kao Vlada smo se vezali na prosječnu plaću od 7600 kuna. Taj nivo ćemo dostići sljedeće godine”, kaže, a na pitanje je li to preoptimistično odgovora da ćemo vidjeti. “Naša perspektiva može nekom djelovati optimistično, ali siguran sam da će se to dogoditi”, govori.
Pregovori sa sindikatima
Što se tiče zahtjeva sindikata kaže kako bi bilo neozbiljno iznositi detalje pregovora. “Moram priznati da tamo sjede ljudi koji imaju dugo iskustvo u pregovorima i postoje njihovi benefiti koje ističu u pregovorima. Ono što nije realno, to je 13. plaća. Bez obzira što se nalazimo u fazi ekonomskog oporavka, mi smo imali fazu ekonomskog pada. Mi smo imali ekonomski pad od 8+ posto BDP-a, a s druge strane su rasle plaće u državnom i javnom sektoru”, govori.
Dodaje da vlast ne razlikuje privatni i javni sektor u tom pitanju te da želi da svi budu zadovoljni.
“Bitno je da imamo pozitivne trendove, ako su trendovi pozitivni, i privatni i javni sektor će biti zadovoljni”, kaže.
Aladrović očekuje i da će sljedeće godine doći do rješenja kako treba izgledati sustav plaća u javnom sektoru.
“Siguran sam da odmah po završetku kolektivnog pregovora krećemo u izradu dva zakonska prijedloga i da će oni biti svima na zadovoljstvo”, kaže.
Roditelji-odgojitelji
Aladrović je komentirao i ukidanje mjere roditelj-odgojitelj u Zagrebu. “Ta mjera je orijentirana na grad Zagreb. Napravljena je očito kad se zaključilo da nema dovoljno mjesta u vrtićima. Izrazito je izdašna mjera i to je ono zbog čega RH ne može odgovoriti na nju. Bez cenzusa je, prilično sam siguran da Grad Zagreb mora naći rješenje koje je adekvatno prije svega iz konteksta djece. Ne bih stavljao u fokus zapošljavanje majki nego djecu, a to još nije na vidiku”, kaže.
“Kad postignemo konsenzus kako će te mjere izgledati na nacionalnoj razini, predstavit ćemo ih javnosti”, kaže.
Komunikacija dužnosnika
Upitan o kritikama koje je predsjednik Vlade uputio na račun SOA-e i DORH-a kaže: “Svako od nas taj osjećaj sigurnosti u RH ili Zagrebu ima drugačiji. Ja se ne osjećam nesigurno. Ali, ako se vraćamo na to zašto je kritika prema određenim tijelima, tada se vraćamo na motive napada. Ne možemo zanemariti aktere koji su tada bili vrlo aktivni, i danas su aktivni i izrazito agresivno djeluju u javnom prostoru. Ne smatram da takav agresivan narativ može postići rezultat, a može probuditi duhove koji žele nekom drugom zlo.”
Na pitanje na koga misli kaže: “Mislim da sve one koji političkoj areni pretjeruju. Ta arena ne bi trebala dopuštati agresivan i nekulturan dijalog. Mi smo u njoj, ali to ne znači da je u njoj sve dopušteno. Svi mi imamo odgovornost i respekt prema građanima, da razgovramo onako kako temeljne uzance propisuju. Mislim da ne možete to primijetiti ni kod koga u HDZ-u i Vladi, mi pokušavamo odgovoriti na način koji je prihvatljiv većini građana.”
Na upit smatra li da predsjednik šalju drugačije poruke kaže kako smatra, poštujući instituciju predsjednika RH, da bi “njegov govor trebao biti drugačiji”.
“Svako od nas bira kako će komuncirati, slati poruke i svako snosi politički benefit ili konsekvencu. Ako se vodite tim načelom benefita i konsekvence, onda vidite tko ima 66 mandata u Saboru, a tko 13”, kaže.
Što se tiče Milanovića, Aladrović kaže još da je njegova predizborna retorika bila nešto drugačija od ove danas.
Mostov referendum
“Zato ih sakrivaju, ne pokazuju nikom i čekaju mjesec dana da ih predaju. Zanimljiva teza”, kaže Aladrović o bojazni Mosta da će netko “ukrasti referendum”.
“Možda imamo nešto, možda ćemo pokazati, ali se bojimo da nam ne ukradete. Kad pokažu ćemo razgovarati”, kaže.
“Ne očekujem ništa spektakularno”, kaže na pitanje hoće li “pasti” covid-potvrde. Dodaje i da su se svi već navikli na to i nitko oko toga ne radi problem.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
