Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u četvrtak je smijenio suca Damira Kosa s dužnosti predsjednika kaznenog odjela najvišeg suda, a Marina Mrčelu s mjesta šefa Odjela za praćenje europskih propisa i sudske prakse sudova pri Vijeću Europe i Europske unije. Alan Uzelac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu komentirao je u N1 studiju uživo ovu odluku šefa Vrhovnog suda Dobronića.
Uzelac je nedavno sudjelovao na okruglom stolu koji je organizirao Dobronić, o izvansudskim aktivnostima sudaca za koje smatra da kod dijela sudaca, njih 20-ak posto, ometa redovito obavljanje sudačkog posla.
VEZANE VIJESTI
“Kao sudionik toga okruglog stola pratio sam reakcije drugih sudionika, nije tu bilo samo sudaca Vrhovnog suda, nego je okrugli stol okupio i predstavnike medija, neke predstavnike akademske zajednice i nevladinih organizacija, suci su bili na jednoj strani, a na drugoj mi ostali. Pratio sam reakcije koje su bile ne uvijek baš najpovoljnije u smislu ocjene ove inicijative, ali mislim da je postojala određena gradacija u tim reakcijama. Sigurno je da su suci Damir Kos i Marin Mrčela bili najoštriji u svojim izjavama i bili su možda i na granici pristojnosti koja bi se očekivala od sudaca Vrhovnog suda”, rekao je Uzelac.
Suci Mrčela i Kos ostaju suci, a ono gdje su razriješeni, riječ je o ulozi dva prva suradnika predsjednika suda u obavljanju sudske uprave, rekao je Uzelac, dodavši da se radi o upravnim funkcijama, sličnima ministrima u Vladi.
“Može li netko nastaviti obnašati jednu od uloga u najužem timu predsjednika Vrhovnog suda, nakon što je vrlo javno, vrlo očito pa ponegdje i neumjereno kritizirao prijedloge koje je dao predsjednik VS-a otprilike kao da ministri kritiziraju prijedloge premijera koje Vlada zastupa”, rekao je Uzelac.
Upitan zašto su suci tako reagirali na Dobronićevu poruku da suci na arbitražama zarade i dodatnu plaću, Uzelac je rekao da je to zato što je među tim sucima o kojima se govori “otprilike 80 posto sudaca Vrhovnog suda”.
Upravo među sucima Vrhovnog suda često je da sudjeluju u programima koji su plaćene naravi, rekao je Uzelac.
Rekao je i da hrvatsko pravosuđe problem s klijentelizmom, odnosno više njih. “U svakom slučaju, problem postoji. Je li on tako radikalan kao u nekim drugim državama, znamo da je, primjerice, u Albaniji provedena obuhvatna provjera svih sudaca gdje je rezultat bio upravo suprotan onome što je Dobronić naveo u svom izvješću. Među zemljama EU-a mi smo na samom začelju i morali bismo biti mnogo proaktivniji u ovim stvarima”, rekao je Uzelac.
Upitan može li Dobronić napraviti ikakav pomak protiv klijentelizma u sudstvu, ako nema potpore u sudstvu, Uzelac je rekao da se jedan niz pitanja koje je on postavio odnose se na potrebu pobližeg uređenja takvih problema, vanjskih aktivnosti sudaca, zapošljavanja najužeg kruga srodnika, tužbi protiv novinara od strane sudaca i slično. “To su inicijative koje bi mogle tražiti donošenje propisa i Dobroniću treba potpora resornog ministarstva, Vlade, a onda i Sabora više nego sudaca na Vrhovnom sudu”, rekao je Uzelac, dodavši da Vrhovni sud mora pokazati da je progresivna institucija.
“Osobno mislim da čim više sam Vrhovni sud ne bude pokazivao da je progresivna institucija, da će biti više potrebe da se stvari reguliraju izvana”, rekao je Uzelac.
“Mislim da je sudac Dobronić pristupio na način koji pokazuje sustavnost, jedno trajno i konzistentno opredjeljenje da se stvari promijene i prikupio je mnogo komparativnih primjera u praksi drugih zemalja EU-a koje su umjereno prezentirane s njegove strane i ako vidimo tko je u ovoj priči nastupio argumentirano, a tko silom, onda vidimo da predsjednik Vrhovnog suda sigurno nije bio taj koji je koristio argument batine”, rekao je Uzelac.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
