Tražeći rješenje za okončanje rata u Ukrajini, a očito zatečeni američkim zaokretom i novim, dobrohotnijim pristupom Donalda Trumpa Rusiji, vodeće europske vojne sile, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK), početkom mjeseca inicirale su okupkljnje tzv. Koalicije voljnih.
Prema riječima britanskog premijera Keira Starmera, ta bi koalicija okupljala zemlje koje su “spremne podržati Ukrajinu s vojnicima na terenu i avionima u zraku, a surađujući s drugima”.
Koalicija voljnih bila bi svojevrsna mirovna misija u Ukrajini na koju Moskva ne gleda blagonaklono. Štoviše, Rusija ne želi da u Ukrajini budu stacionirani vojnici iz zemalja članica NATO-a. Prije desetak dana bivši ruski predsjednik i današnji “trbuhozborac” Kremlja Dmitrij Medvedev zaprijetio je ratom NATO-u ako europske zemlje nastave inzistirati na slanju mirovnih snaga u Ukrajinu.
Kako je ovih dana pisao Sky news, Koalicija voljnih “omogućila bi skupno djelovanje članicama NATO-a, ali ne pod kišobranom NATO-a, izbjegavajući veto država članica koje ne odobravaju ili ne žele biti uključene”. To se ponajprije odnosi na Mađarsku i Slovačku koje odbijaju uključiti se u takav format.
Nedefinirana pozicija Hrvatske
Nejasna je i pozicija Hrvatske u eventualnom sudjelovanju u Koaliciji voljnih, odnosno u mirovnim snagama koje bi bile rapsoređene u Ukrajini nakon postizanja dogovora o okončanju sukoba.
U četvrtak će u Parizu, na poziv Emmanuela Macrona, biti održan sastanak čelnih ljudi zemalja koje podržavaju Ukrajinu, a na kojemu će biti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. U Hrvatskoj nema dogovora oko uključivanja u spomenutu koaliciju. Pretpostavlja se da je predsjednik Zoran Milanović, kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, protiv toga. No iz Vlade je stigla obavijest da će premijer Andrej Plenković u četvrtak biti na sastanku u Parizu.
Ako je stvar u formulaciji, ona je iz usta potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića u ponedjeljak glasila: “Plenković će sudjelovati u Parizu na Sastanku o miru i sigurnosti u Ukrajini.” Bez spomena Koalicije voljnih.
Francuski mediji poput France 24 najavljuju sastanak u Parizu citirajući Macrona koji je rekao da će “čelnici koalicije koja podržava Ukrajinu ponovno se sastati (…) u nadi da će finalizirati planove za osiguranje potencijalnog primirja u ratu s Rusijom”.
“Naziv koalicije budi loše asocijacije”
“Što se tiče Hrvatske, predsjednik i premijer trebali bi utvrditi zajedničku poziciju i to bi onda bilo stajalište Republike Hrvatske. No, situacija se neće bitno razlikovati ako Hrvatska bude ili ako ne bude u toj koaliciji. Drugim riječima, ne bi ni primijetili da nas nema”, kazao nam je vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević.
On napominje da je sam naziv Koalicije voljnih nesretno izabran jer budi asocijacije na istoimenu koaliciju koja je, kako kaže, razorila Irak 2003. godine.
“Tamo je SAD poduzeo totalno neopravdanu invaziju, a neke europske sile, ponajprije Ujedinjeno Kraljevstvo, pridružile su se videći u tome priliku za obnovom svoga nekadašnjeg kolonijalnog utjecaja”, podsjetio je Kovačević.
Razgovori o europskoj sigurnosti bez EU-a
Što se tiče današnje Koalicije voljnih, ističe da je to posljedica prethodnog izostanka volje da Europa presudno utječe na definiranje svoje sigurnosne arhitekture.
“Europa je u potpunosti prepustila inicijativu SAD-u, što je među ostalim i dovelo do rata u Ukrajini. Koliko razumijem, predstavnici Koalicije voljnih u skupini G7 (čine ju SAD, Kanada, Japan, Francuska, Njemačka, Italija i UK, nap.a.) u načelu su prihvatili američki plan za rješavanje rata u Ukrajini što zapravo implicira teritorijalnu podjelu Ukrajine. A ova koalicija deklarativno se zauzima za očuvanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i već u tome vidim stanovitu nedosljednost. Čini mi se da je ta koalicija posljedica europskog nedostatka volje i sposobnosti pa će u konačnici ipak ovisiti o svojim odnosima s SAD-om. Neovisno o volji, ni ti voljni ne mogu slobodnom dijelu Ukrajine jamčiti sigurnost onako kako bi to mogla Amerika”, smatra Kovačević.
Upozorio je na jednu paradoksalnu situaciju.
“Europa je, uključujući sve zemlje u Koaliciji voljnih, bespogovorno slijedila američku politiku pa je u razgovore o sigurnosti u Europi odbijala uključiti Rusiju. A sad Amerika i Rusija razgovaraju o europskoj sigurnosti, odbijajući uključiti Europsku uniju.”
Može li se Kina pridružiti Koaliciji voljnih?
Navodno je i Kina izrazila želju pridružiti se Koaliciji voljnih u kojoj su oprezni spram toga. Kovačevića smo pitali bi li Kina, zbog svoga odnosa s Rusijom, bila svojevrsni “amortizer” pa u tom smislu trebala biti dobrodošla u to društvo.
“Vrlo vjerojatno bi bila u toj ulozi. No treba reći i to da je ova Koalicija voljnih zasnovana na ostacima donedavne američke službene pozicije o podjeli svijeta na demokratski i autokratski. Zbog toga bi Kina kao poželjan sudionik bila isključena. Ali pozicija aktualne američke vlasti zapravo se iskazuje kroz uvažavanje protivnika i ignoriranje saveznika, tako da bi Amerikanci možda bili spremniji na uključivanje Kine, nego zemlje koje su sada u Koaliciji voljnih”, ustvrdio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!