Što se događa s milijardama koje se slijevaju u Ukrajinu?

Prema odluci koju je Volodimir Zelenski prvotno donio, nadzor nad radom Nacionalnog antikorupcijskog ureda (NABU) i Posebnog antikorupcijskog tužiteljstva (SAPO) trebao je preuzeti glavni državni tužitelj kojeg imenuje predsjednik države, odnosno sam Zelenski.

Ukrajina se, osim s Rusijom, bori i s razgranatom korupcijom, a nastavak te borbe jedan je od ključnih uvjeta koje Bruxelles postavlja pred nju želi li postati članicom Europske unije, ali i nastaviti primati izdašnu novčanu pomoć.

Odluka Zelenskoga da dva antikorupcijska tijela stavi pod kontrolu bila je motivirana navodno proruskim utjecajima u njima. Naime, u ponedjeljak su sigurnosne službe uhitile dvojicu dužnosnika NABU-a zbog sumnji u njihove veze s Rusijom. No kritičari smatraju da je Zelenski ipak otišao predaleko odlukom koju je potom donio. On je, povlačeći u srijedu svoju odluku, izjavio da će NABU i SAPO nastaviti s radom. ali "bez ikakvog ruskog utjecaja".

Dodatnu dimenziju ovome dali su prosvjedi u Kijevu ispred ureda predsjednika Zelenskog, na kojima se okupilo nekoliko stotina građana, među kojima i gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, Zelenskijev politički oponent.

Zelenski hitro povukao odluku

Iako je hitrim povlačenjem odluke Zelenski amortizirao i nove kritike iz EU-a i moguće veće nezadovoljstvo građana, to ipak otvara neka pitanja koja se tiču budućnosti Ukrajine, a proizlaze iz činjenice da zbog ratnog stanja ondje nisu održani ni redovni parlamentarni, a ni predsjednički izbori.

Tamošnji zakoni ne dozvoljavaju održavanje ikakvih izbora sve dok je na snazi ratno stanje proglašeno 24. veljače 2022. godine, a koje se odlukom parlamenta redovno produžava i trenutno je na snazi do 5. studenoga ove godine. Prošli predsjednički izbori, na kojima je izabran Zelenski, održani su još 2019. godine. Njemu je istekao mandat i novi izbori trebali su biti održani lani u proljeće.

Prošli parlamentarni izbori u Ukrajini održani su u ljeto 2019. i da nije bilo ruske agresije i ratnog stanja, redovno su trebali biti održani najkasnije do konca listopada 2023. godine. U sadašnjem sazivu čiji mandat se zbog izvanrednog stanja oduljio skoro već dvije godine, Zelenskijeva stranka Sluha narodu (Sluga narodu) ima uvjerljivu natpolovičnu većinu. Kada ratno stanje okonča, parlamentarni izbori bi, prema zakonu, trebali biti raspisani u roku od mjesec dana.

Budući da se kraj rata u Ukrajini ne nazire, da gotovo petinu teritorija kontrolira Rusija te da je 3,6 milijuna Ukrajinaca raseljeno unutar zemlje, a njih još šest milijuna izvan zemlje, provedba izbora trenutno se doima nemogućom.

"Dugi raspon od zadnjih izbora veliki je problem"

Koliko, međutim, odgađanje i parlamentarnih i predsjedničkih, izbora dovodi u pitanje demokratske institucije i samu demokraciju u Ukrajini, pitali smo vanjskopolitičku analitičarku Mirjanu Rakić.

"Mi o zemlji koja je u ratu i pravilima demokracije u njoj možemo govoriti samo okvirno. U ratu vrijede druga pravila, ali taj dugi raspon od zadnjih izbora veliki je problem. Rat u Ukrajini traje dugo i mnoge stvari događaju se unutar tamošnjih redova no za njih se obično čuje tek na kraju, nekim priopćenjem da je taj i taj osumnjičen za korupciju. Tamo se slijevaju ogromna sredstva, milijarde za humanitarnu pomoć, za naoružanje i razne stvari, a to je onda minsko polje i pitanje je na koji način se to može kontrolirati. Uvijek postoji mogućnost da netko preusmjeri dio tih sredstava tamo gdje nisu namijenjena. No mislim da je loše da se ta kontrola svede samo na predsjednika ili nekoga koga on imenuje jer to onda izaziva sumnju u narodu da će pogodovati nekome iz svoga kruga. Čim se takve stvari svode samo na jednog čovjeka koji donosi odluke, to nije dobro. Čak i u ratnoj situaciji kakva je tamo", objašnjava naša sugovornica.

"Nemoguće je zamisliti kako bi se proveli izbori"

Rakić smatra da je Zelenski pogriješio načinom donošenja odluke koju je, međutim, ubrzo potom povukao.

"Uvijek treba uzimati ljude iz parlamenta koji će odlučivati o korupcijskim procesima. A ako se netko i od njih ogriješi, treba ga mijenjati. No uvijek treba, koliko je moguće, zadržati se u okvirima legaliteta", kaže.

Izbore u Ukrajini, dodaje, gotovo je nemoguće organizirati dok sve dok traje rat.

"Ukrajincima je ratovanja već preko glave baš radi toga što ne vide da će ta strahota koja im dolazi s istoka biti uskoro zaustavljena. Oni svaki dan gledaju što će biti razoreno i tko će biti pogođen. U tim trenucima kad gledaš da preživiš ne razmišljaš o tome kako će biti kada rat prestane i kako se vratiti u normalno stanje. Sada nisu u fazi da o tome razmišljaju, ali to ne znači da se neke demokratske institucije mogu jednostavno ukinuti jednom odlukom. Nemoguće je zamisliti na koji način bi se proveli izbori u Ukrajini i na koji način bi ljudi mogli doći do svojih biračkih mjesta, a da ih Rusi ne gađaju namjerno", ustvrdila je Rakić.